Iako bi trebala biti socijalna država, Hrvatska je sve udaljenija od toga ustavnog određenja. Umjesto održivog razvoja temeljenog na pravdi, solidarnosti i jednakosti za sve unutar društvene zajednice, Hrvatska je zemlja nejednakosti u svijetu rada i privatnog života, time i nejednakih mogućnosti za ostvarenje svojih potencijala i dostojanstvenog života tijekom radnog vijeka i u starosti.

Prema novom Indeksu socijalne pravde1  u državama članicama EU-a i OECD-a, Hrvatska je na 32. od mogućeg 41. mjesta no, bez obzira na određeni napredak u odnosu na prošle dvije godine, Hrvatskoj predstoji još dugi put unapređenja položaja na ljestvici socijalne pravednosti, pogotovo unapređenja pristupa tržištu rada i socijalne uključivosti ranjivih skupina. U Hrvatskoj samo 60,6 posto radno sposobnih hrvatskih građana radi, a u dobi od 55 do 64 tek 42,8 posto ima plaćeni posao. Značajno je porastao udio radnika koji, protivno svojoj volji, rade u nepunom radnom vremenu, koje im ne jamči primanja za pristojan život. U najnepovoljnijem položaju su i dalje mlade osobe što je uzrokovano ili izostankom pristupa tržištu rada ili pristupom kroz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), koje smo od uvođenja „prokazivali“ kao izrazito lošu mjeru s devastacijskim učinkom, a kroz koju je, ukupno, prošlo više od 120.000 mladih.

Povodom Svjetskog dana socijalne pravde, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) skreće pozornost na široko rasprostranjeni problem loše organizacije radnog vremena koju je zakonodavac, u sredinama u kojima ne djeluje sindikat,  u cijelosti prepustio poslodavcima, što za posljedicu ima lošije zdravlje radnika, manju sigurnost tijekom rada, izostanak vremena za privatni život te širenje nezadovoljstva općenito uvjetima života i rada te, u konačnici, iseljavanjem iz Hrvatske.

Socijalna pravednost se ne događa, za nju se moramo boriti. Novi uvjeti rada novi su rizici ali i nove prilike: digitalizacija, umjetna inteligencija, ugljično neutralna ekonomija i dr.  ugasit će niz radnih mjesta ali i otvarati nova, kvalitetnija. No, takav se scenarij ne odvija sam po sebi, za to se moramo boriti. U pripremi Nacionalnog programa reformi u sklopu Europskog semestra, ponovo ističem kako SSSH traži dubinske reforme ali sa snažnom socijalnom dimenzijom: investiranje u novi zeleni plan ali javna ulaganja uvjetovati socijalnim učinkom, provedbu Europskog stupa socijalnih prava, uspostavu cjeloživotnog osposobljavanja kao prava radnika, osnivanje fonda za pravednu tranziciju i dr. Ako postignemo društveni konsenzus o ovim pitanjima, politikama i mjerama, SSSH će  aktivno raditi na provedbi reformi od interesa ne samo za poslovnu već i radnu Hrvatsku, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.