Može li se pukotina u transatlantskom partnerstvu jednostavno popraviti promjenom čelnika?

„Transatlantsko partnerstvo je na aparatima za održavanje života,“ je očajna ocjena američko-europskih odnosa u protekle 4 godine europskih medija. Hoće li sad, kada je na vlast u SAD-u došao novi čelnik, pukotina u transatlantskim odnosima biti popravljena?

— SAD i dalje odlučno zaustavljaju izgradnju Sjevernog toka 2

Iako je novi američki predsjednik Joe Biden je više puta najavio da će popraviti odnose s Europom, izjava Anthonyja Blinkena novog državnog tajnika, da su „SAD odlučne oko zaustavljanja dovršetka izgradnje cjevovoda Sjeverni tok 2’“ je izazvala veliko nezadovoljstvo u Europi. Njemačka kancelarka Angela Dorothea Merkel je odgovorila kako „ne sanjarimo da će već sutra američko-europski odnosi postati harmonični“. Također je zaključila kako neće u svemu postići konsenzus s Bidenom, niti će odustati od projekta Sjeverni tok 2.

— Konfrontacije ne postoje samo oko Sjevernog toka 2

Konfrontacije dviju strana se ne odvijaju samo oko Sjevernog toka 2. Nedavno je američki Pfizer odgodio isporuku cjepiva, čime je naljutio zemlje Europske unije. Iako je Pfizer odgodu pripisao problemu na proizvodnoj liniji, analitičari smatraju kako je razlog odlaganja to što je Pfizeru prioritet cijepljenje unutar SAD-a, pa je morao odgoditi isporuku cjepiva Europi.

Talijanski premijer Conte je rekao kako je to neprihvatljivo i najavio pokretanje tužbe. Medicinski dužnosnici iz Švedske, Danske i drugih zemalja su uputili otvoreno pismo, tražeći od EU-u vršenje pritisak na Pfizer, „radi osiguravanje stabilne i transparentne isporuke cjepiva“. Američki list Wall Street Journal je vjerojatno ispravno prokomentirao kako se Bidenova administracija možda trudi vratiti američko-europske odnose u normalu, no činjenica je kako između dvije strane nije ostalo ništa „normalno“.

— Okretanje leđa neće biti pretvoreno u zagrljaj samom promjenom čelnika

Očito je kako se američko-europski odnosi neće pretvoriti iz okretanja leđa u zagrljaj samom promjenom čelnika S jedne strane, stari problemi koji su ometali obje strane, poput subvencija za zrakoplovstvo, poreza na digitalne usluge i Sjevernog toka 2 neće nestati preko noći, niti će SAD ili Europa jednostavno odustati od svog stava. S druge strane su SAD, imajući u vidu sadašnju međunarodnu strukturu, već preusmjerile strateško težište prema Indijskom oceanu i Pacifiku i nije realno očekivati da ponovo povećaju gospodarska i vojna ulaganja u Europu.

Istovremeno, za popravak odnosa nema čvrste osnove u javnom mnijenju. Prema anketi koju je objavio Odbor za vanjske odnose Europske komisije, većina europskih građana smatra kako SAD nisu vrijedne povjerenja. Ivan Krastev, bugarski stručnjak, smatra kako je „većina europskih građana skeptična prema sposobnosti SAD-a za oblikovanje svijeta, zbog čega brojni građani očekuju da će EU igrati sve neovisniju ulogu u svijetu.“

— Suštinske nesuglasice

SAD i EU su, iz nekadašnjih bliskih saveznica, pretvorene u sadašnje udaljene strance, a prema analizi, suštinska nesuglasica između SAD i Europe leži u tome što Washington želi oblikovati zajedničku borbenu liniju sa SAD-om na dominantnom, a Europom na podređenom položaju i tako učvrstiti svoj hegemonijski položaj, a Europa očekuje da će jačanjem savezništva sa SAD-om povećati svoju stratešku neovisnost.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.