U predvorju dvorca u Tikvešu, projekt Prezentacijsko – edukacijski centar Tikveš po treći je put 6. svibnja 2021. (četvrtak) otvorio svoja vrata kako bi se javnost upoznala s projektom koji je u tijeku, a cilj mu je izgraditi Prezentacijsko-edukacijski centar u obnovljenim prostorima dvorca.
O važnosti obnavljanja dvorca u Tikvešu svjedoči 61 milijun kuna u čijem će ulaganju Europska unija sudjelovati sa 85% udjela te shodno visini uloga i u nadziranju provedbe projekta. Složena izvedba projekta ima za cilj vratiti bivši sjaj dvorcu Tikveš te uz primjenu suvremene tehnologije omogućiti uvjerljivi povratak u bogatu prošlost.
Društveno je naslijeđe dvorca Tikveš važno za razumijevanja šireg okruženja jer su ugledni vlasnici dvorca bili oblikovateljima kulturnih, gospodarskih i političkih obrazaca čiji su utjecaji i danas prisutni u većem dijelu Europe. Povratak izvornog pročelja dvorca posjetiteljima će omogućiti uživljavanje u Eugena Savojskog i njegove časnike kao i u članove obitelji von Habsburg te u uloge drugih vlasnika i stanovnika dvorca.
Novija povijest Kopačkog rita ispisuje se od konca 17. stoljeća i 1697. godine u kojoj Eugen Savojski darovnicom ugarsko-hrvatski kralj Leopolda prima na dar područje Kopačkog rita i osniva gopodarstvo Belje. Osebujna narav Eugena Savojskog u Kopačkom je ritu osmislila brojne strateške dosjetke među kojima i 14 gradova-utvrda povezanih rijekama Drava-Sava-Tisa- Dunav među kojima se nalazi i osječka Tvrđa.
Nakon smrti Eugena Savojskog Beljski posjed preuzima obitelj von Habsburg te je ladanjski dvorac u Tikvešu do 2018. godine okupljalištem monarhijske elite koju dovoze kočije i riječni brodovi kako bi se u baranjskim šumama posvećivala lovu i otmjenoj dokolici. Dvorac u Tikvešu te život okolnih žitelja, ostaje ovjekovječen na brojnim fotografijama Isabelle von Habsburg – jedne od prvih europskih i svjetskih fotografkinja.
Za vladavine kralja Aleksandra Karađorđevića Kopački je rit proglašen rezervatom, a u trogodišnjem razdobolju vladavine kraljevine Mađarske (1941-1944.) Mađarski narodni muzej u njemu osniva biološku stanicu Albertina. Kopačkim ritom od 1959. godine upravlja lovno-šumsko gazdinstvo Jelen dok 1967. godine Kopački rit postaje Upravljani prirodni rezervat. U Domovinskom ratu kompleks je devastiran, a nakon 1997. godine i Mirne reintegracije područjem Parka prirode upravlja Javna ustanova Park prirode Kopački rit.
Na stubama dvorca u Tikvešu koncertno su čitani dijelovi romana u kojemu je glavna junakinja bivša stanovnica dvorca Isabella von Habsburg i njezini suvremenici. Riječ je o romanu Bizarij (Naklada Ljevak, 2009.) suvremene hrvatske književnice i znanstvenice Jasne Horvat čiji je bogati opus velikim dijelom posvećen Osječanima. Provodnu nit romana Bizarij čini Isabella von Habsburg – junakinja koju na različite načine čuju ili vide bizarne povijesne osobnosti grada Osijeka. Isabella von Habsburg u romanu Bizarij opisuje ladanjski život koji je s obitelji provodila u Tikvešu, ali i svoj odnos prema fotografiji, lovu i kulturi s početka dvadesetog stoljeća.
U predstavljanju romana Bizarij uz autoricu su sudjelovali članovi Instituta Andizet i studenti Ekonomskog fakulteta u Osijeku (Robert Kovač, Ivona Martinčević i Paula Žilić) te studenti Akademije za umjetnost i kulturu (Magdalena Jelečević). S autoricom su razgovarale Josipa Mijoč i Ana Zrnić.
