Hoće li umjetna inteligencija donijeti krizu povjerenja?

Ova tehnologija „deep fake“, odnosno “duboka laž”se široko koristi. Najtipičniji primjerak mogućnosti “duboke laži” je promjena lica korištenjem umjetne inteligencije.Na primjer, može napraviti slike nestalih osoba u različitoj životnoj dobi, što policajcima pomaže u potrazi. Također može izmijeniti lice u medicinskim videima radi zasitite osobnih informacija. Osim toga, može napraviti video od jedne slike, kako bi se ljudi prisjetili svojih preminulih bližnjih.

No, baš zbog fantastičnih efekata kojima se laž pretvara u stvarnost, tehnologija „duboka laž“ je izazvala zabrinutost za zakonodavstvo, moral i sigurnost. Zločinci ovom tehnologijom mogu izmijeniti lice ili glas te ih koristiti u prijevarama, a poznate osobe se suočavaju s većim rizikom od kršenja prava na lik te će uz razvoj ove tehnologije i interneta, ljudima biti sve teže vjerovati onom što vide.

Tehnologija je dvosjekli mač. Trebamo pronaći ravnotežu između razvoja i kontrole. Koliko znamo, Kina i Europska Unija su već usvojile zakone o kontroli korištenja tehnologije „duboka laž“. Europska unija je 2018. objavila „Kriterije protivljenja lažnim informacijama“, a Kina je 2020. započela provedbu „Propisa o ekološkom upravljanju mrežnim informacijskim sadržajem“. S jedne strane, moramo izraditi zakone prikladne sličnim tehnologijama, a s druge strane, trebamo ohrabriti razvoj tehnologija, odnosno moramo provjeravati i uravnotežiti nove tehnologije.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.