Hrvatsko gospodarstvo bilježit će natprosječni rast do kraja 2022. godine

Oporavak europske ekonomije odvija se puno brže nego što je to bilo očekivano, a slično je i s hrvatskim gospodarstvom koje nastavlja rasti čak i nešto više nego što su to predviđale proljetne gospodarske prognoze Europske komisije. Tako nova prognoza u ljetnom izdanju predviđa da će hrvatski BDP u 2021. godini porasti za 5,4 posto, što je gotovo pola postotnog poena više nego što je to bilo prognozirano u proljeće, kada se pretpostavilo da će hrvatski BDP ostvariti oko pet posto rasta. S druge se strane promijenila percepcija o rastu hrvatskog BDP-a u 2022. godini, za kojeg se predviđa da će rasti oko 5,9 posto, čime se smanjila prvotna procjena od 6,1 posto rasta.

„Hrvatski je BDP snažno porastao u prvom tromjesečju ove godine (5,8 posto u odnosu na prethodni kvartal), nastavljajući sa snažnim rezultatima iz druge polovine 2020. godine“, stoji u izvješću Europske komisije koje prenosi Večernji list. Hrvatska je pokazala vrlo dobar oporavak, čak bolji nego što je to bilo predviđeno u proljetnom izvješću, a to je rezultat pozitivnih visokofrekventnih pokazatelja u pogledu potrošnje, građevinarstva i industrije turizma.

Ono što predstavlja veliki plus za hrvatsko gospodarstvo jest i bolja turistička sezona, koja će ove godine biti znatno bolja od prošlogodišnje, ali će također biti dosta lošija u odnosu na sjajnu 2019. godinu prema procjenama ekonomskih stručnjaka Komisije. Nova radna mjesta otvaraju se u sektorima ugostiteljstva, turizma, informacijskih tehnologija i građevine zbog pojačanih investicija. Dobra je vijest da će rast investicija prema procjenama europskih ekonomskih stručnjaka još ubrzati zahvaljujući ulaganjima koji dolaze iz europskih fondova kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Čak 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz Europske unije odobrila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen koja je osobnim dolaskom u Zagreb potvrdila njihovo odobrenje. Ta sredstva jedan su od razloga zašto će Hrvatska imati iznadprosječan rast u odnosu na ostatak Europske unije do kraja 2022. godine. Naime, prosjek EU-a po pitanju rasta za 2021. godinu iznosi 4,8 posto, a za 2022. 4,5 posto, čime se pokazuje puno relevantnija pozicija u europskim gospodarskim okvirima uslijed pandemije koronavirusa. Usporedbe radi, 2020. godine Hrvatska je imala četvrti najveći pad BDP-a unutar EU od čak osam posto, a tim natprosječnim padom država se smjestila u negativnim okvirima odmah iza Španjolske, Italije i Grčke. Zbog tih podataka Hrvatska se ipak neće nalaziti među članicama koje su najbrže vratile svoj BDP kojeg su imale prije početka koronakrize, za kojeg neke države EU-a imaju plan vratiti već u trećem kvartalu ove godine.

„Naša gospodarstva uspjela su se ponovno otvoriti ranije od očekivanog zahvaljujući učinkovitoj strategiji ograničavanja epidemije i zahvaljujući napretku u cijepljenju“, rekao je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis koji optimistično gleda na razdoblje koje se nalazi ispred nas. Uz to je ustvrdio da u Europskoj komisiji države trebaju pružati potporu bilo kojem gospodarstvu koje se nalazi u lošijoj situaciji u odnosu na ostale dokle god se situacija ne popravi. (Vid Barić)

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.