Pelješki most nije spojio samo Hrvatsku, nego je i ostvario neraskidivu vezu između Hrvatske i Kine

Pelješki most napokon je spojio jug Hrvatske s ostatkom zemlje, što je bila težnja Hrvata više od 300 godina. Međutim, Pelješki most nije spojio samo Hrvatsku, već je simbolično spojio i neraskidivu vezu s Kinom, čiji su djelatnici, odnosno konzorcij China Road and Bridge Corporation tri godine radili na izgradnji ovog građevinskog zdanja. O značajnoj ulozi Narodne Republike Kine u izgradnji Pelješkog mosta najbolje se izrazio premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković koji je na svečanosti spajanja mosta izjavio: “Ovaj projekt kreira neraskidivu vezu i između Hrvatske i Kine, a sve se ovo događa zahvaljujući Europskoj uniji. Kad bude otvorenje, pozvat ćemo sve naše prijatelje i iz Europske unije i iz Kine. Ovo je veliki dan za hrvatski narod”, rekao je Plenković.

Premijer se dakako zahvalio i svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta.

“Želim zahvaliti svima, posebno ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću i predsjedniku Uprave Hrvatskih cesta, gospodinu Josipu Škoriću koji su obavili cijeli proces i javnih nabava i samoga izvođenja radova. Želim zahvaliti China Road and Bridge Corporation, dakle, konzorciju koji je imao najbolju ponudu na natječaju, svim kineskim inženjerima, radnicima, stručnjacima koji su u proteklim godinama, a i ono što moram posebno naglasiti, tri mjeseca prije roka, unatoč pandemiji, unatoč problemima u transferu i transportu različitih segmenata ove konstrukcije iz Kine prema Hrvatskoj, uspjeli spojiti most ranije nego je bilo planirano”, naglasio je Andrej Plenković, te dodao: “Ovo je velik događaj koji smo uspjeli ostvariti uz pomoć Europe i Narodne Republike Kine. Ovime realiziramo strateški nacionalni interes. Ovo je najbolji dokaz kako članstvo u Europskoj uniji pomaže Republici Hrvatskoj u realizaciji ovakvih projekata. Ovo je svehrvatski projekt i, ja mislim, svegeneracijski projekt. Tako ga trebamo doživljavati, biti svi zajedno ponosni na njega. Daje ogroman impuls suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i važan je Hrvatima u BiH”.

“Ono što također želim kazati je da smo s ovim projektom napravili iskorak i u pogledu infrastrukture, infrastrukturnog razvoja Hrvatske. I, zaista, ne samo da su ovdje radili inženjeri iz Kine, ovdje je radilo puno hrvatskih stručnjaka, ovo je jedna nova kvaliteta za hrvatski građevinski sektor. Napravljen je projekt veličine kakvoga nikada prije nije bilo.

U njega je utkano 33.700 tona. Ova rasponska konstrukcija toliko teži. To je 5 Eiffelovih tornjeva. I još toliko podvodnih pilota. Težina cijeloga mosta je više od 200 tisuća tona. Možemo reći da je ovo najveća konstrukcija koju smo ikada sagradili ako izuzmemo same autoceste”, nadovezao se premijer Plenković.

Inače, sama gradnja mosta nije protekla glatko. Naime, projekt se dva puta započinjao i prekidao. Nekada je to bilo zbog politike, a nekada zbog nedostatka novca. Mnogi su se pitali hoće li se ikada izgraditi ovaj most koji za Hrvatsku toliko puno znači.

Prva lopata zakopana je davne 2005. godine, kada su probijeni pristupni platoi u Komarni i Brijesti te su postavljena dva upornjaka i jedan stup. Međutim, na tome je godinama sve ostalo. Problem teritorijalne povezanosti Hrvatske eskalirao je nakon pristupanja Europskoj uniji, kada su se počeli primjenjivati stroži granični režimi prema susjednoj Bosni i Hercegovini.

Nakon toga uslijedilo je nekoliko godina zatišja, do negdje 2017. godine, kada je vlada premijera Andreja Plenkovića iznova aktualizirala projekt Pelješkog mosta koji bi se financirao sredstvima Europske unije. Iako je Slovenac Marijan Pipenbaher već tada imao spreman projekt Pelješkog mosta s pristupnim cestama, tek rijetki su bili optimistični što se tiče realizacije izgradnje mosta. Mnogi su smatrali da se o mostu govori u predizbornim kampanjama, a kad izbori prođu svi zaborave na data obećanja. Međutim, kad je raspisan natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača radova na pelješkom mostu, (kasnije je odabrana kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation), već tada se moglo vidjeti da se vlada Andreja Plenkovića, za razliku od svih prethodnih, ozbiljno uhvatila u koštac prometnog povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje. Osim mosta, projekt je podrazumijevao i pristupne ceste u tehnički iznimno kompliciranom prostoru poluotoka Pelješca.

Kineski stručnjaci su uvedeni u posao točno prije tri godine (31. siječnja 2018.) i tada je postalo jasno da će se Pelješki most graditi, ali ni oni najoptimističniji nisu mogli vjerovati da će se u zadanom roku od 36 mjeseci fizički spojiti pelješka i neretvanska obala. Kad su došli, Kinezi su zatekli zapuštena gradilišta zarasla u korov, urušene pristupne putove, trebalo je porušiti i stup koji je godinama stršio iz mora, a nije se uklapao u novi projekt mosta. Lokalni zavodi za zapošljavanje bili su tada zatrpani oglasima tvrtke China Road and Bridge Corporation za radnom snagom. Tražili su se inženjeri, armirači, tesari, zavarivači, fizički radnici, prevoditelji za kineski jezik… Ipak, sa strojevima i teškom mehanizacijom koja je dopremljena iz Kine stigli su i kineski radnici, koji su se smjestili u radnička naselja u Brijesti i po privatnim kućama u Komarni.

Uskoro su počeli i ozbiljniji radovi. Specijalnim strojevima i čekićima piloti dužine i do 130 metara su kao na pokretnoj traci zabijani u podmorje. Riječ je o “kineskoj tehnici”, do sada neviđenoj na području Europske unije, jer su se temelji mosta nalazili u muljevitom i mekanom terenu pa klasični građevinski radovi nisu dolazili u obzir. U nešto manje od 2,5 kilometara dugog mosta je ugrađeno gotovo 70 tisuća tona čelika i 70 tisuća kubika betona.

U početku su iz susjedne države Bosne i Hercegovine bila glasna negodovanja kako brodovi iz Neuma neće moći od mosta izaći u međunarodne vode, međutim, uskoro su razriješene i te dvojbe. Naime, svi brodovi mogu proći kroz plovni put koji je ostavljen između stupova broj 7 i 8. Širina plovnog puta je 200 metara a visina do konstrukcije je 55 metara. Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, ispod Pelješkog mosta mogao bi proći i Titanic! Na gradilištima u Komarni i Brijesti znalo je biti i po 650 radnika koji su bez prestanka radili u tri smjene. Zanimljivo je da unatoč teškim uvjetima rada (radilo se na velikim visinama sa stotinama tona teškim čeličnim blokovima, zavarivalo u ekstremnim uvjetima od +50 stupnjeva u utrobi mosta) nije bilo nikakvih teških ozljeda na radu niti stradavanja radnika, koja se često događaju na ovako velikim radilištima. Ni pandemija koronavirusa nije okrznula gradilište, koje u protekle tri godine niti jedan dan nije bilo zatvoreno.

Za koji mjesec, višesatna čekanja na graničnim prijelazima Kleku i Bistrini bit će prošlost. Radovi dobro idu i na pristupnim cestama Pelješkom mostu, gdje se izvode zahtjevni infrastrukturni projekti, a među njima deseci vijadukata i mostova te četiri tunela, Debeli brijeg, Kamenice, Polakovica i Supovo.

Nakon grubih radova spajanja mosta slijede “fini“ radovi koji će potrajati još najmanje četiri do pet mjeseci. Polaganje instalacija unutar mosta, odvodnja, postavljanje mjernih uređaja za praćenje konstrukcije mosta, cestovna, signalna i dekorativna rasvjeta. Inače, ništa se ne prepušta slučaju, pa je trenutno na mostu ugrađeno oko 800 senzora koji prate ponašanje konstrukcije, kako ne bi došlo do nekih eventualnih komplikacija. Rasvjeta će biti diskretna uz minimalna svjetlosna zagađenja i po noći će naglašavati linije i konture Pelješkog mosta upravo onako kako to ovaj infrastrukturni projekt stoljeća i zaslužuje.

Međutim, nikako se ne smiju zaboraviti oni koji su metar po metar gradili most u protekle tri godine. Jeroslav, Zoran, Ivica, Zhang, Han, Wang… i mnogi drugi vrijedno su u tri smjene radili kako bi završili ovaj projekt.

Jeroslav Šegedin iz Hrvatskih cesta, voditelj projekta gradnje Pelješkog mosta kaže kako se od prvog dana pristupilo ozbiljno poslu, te da nikakvih propusta od strane radnika nije bilo. Zoran Trogrlić, nadzorni inženjer gradilišta kaže kako su najčešće noću radili na spajanju segmenata, jer je zbog velikih vrućina proteklih tjedana to bilo nemoguće raditi preko dana. Ivica Granić iz China Road and Bridge Corporation, voditelj montažne rasponske konstrukcije Pelješkog mosta naglasio je kako nije bilo zaustavljanja radova. “Unatoč pandemiji izazvanoj korona krizom, na gradilištu nije bilo dana zastoja. U jednom trenutku kasnila je isporuka dijelova iz Kine, no i to je brzo profunkcioniralo, tako da vremenski nismo bili u nikakvom zaostatku. Štoviše, uspjeli smo spojiti most čak tri mjeseca prije zadanog roka”, napominje Granić. Zhang Dong (CRBC), voditelj projekta izvođenja radova na Pelješkom mostu, pojasnio je kako su od početka radova već za 15 dana postavili prvi testni pilot, a deset dana kasnije prvi stalni pilot koji su dugi i do čak 130 metara. “U samo nekoliko mjeseci postavili smo sve pilote, što je bio osnovni preduvjet za nastavak gradnje mosta”, kaže Zhang Dong. Han Gunhag (CRBC), inženjer na gradilištu pohvalio je sve djelatnike, kako kineske, tako i hrvatske koji su uložili maksimalne napore da se ovaj projekt završi na najbolji mogući način. Wang Shuai, također inženjer na gradilištu nadzirao je zavarivanje segmenata mosta. “Uglavnom smo varili, odnosno spajali segmente po noći kada je čelik najstabilniji. Vjerujem kako smo uspjeli napraviti dobar posao ovdje u Hrvatskoj”, rekao je Shuai.

Inače, Pelješki most se nalazi na vrlo nestabilnom seizmološkom području, gdje su mogući potresi i do šest stupnjeva po Richteru, međutim, projektanti i izvođači radova vodili su računa i o tome, tako da su postavljali stupove koji mogu odoliti toj jačini potresa. Slično je i s burom koja često puše na tom području, tako da će po završetku radova biti postavljeni i branici protiv bure, kako bi se promet mogao neprekidno odvijati u svim vremenskim uvjetima.

O značaju ovog projekta govorio je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković: “Pelješki je most najveći i najvažniji hrvatski infrastrukturni projekt u povijesti naše zemlje. Ovaj projekt je potpuno nadstranački, a izgradnjom Pelješkog mosta naša generacija je privilegirana. Most će biti u prometu od lipnja iduće godine i trenutno najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj”, rekao je Butković. (Ivica Korman)

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.