Paradoks nedostatka radnika, dok je u isto vrijeme veliki broj nezaposlenih

U naslovima je rast BDP -a 17 posto, a za nas je prosječna stopa rasta 1,8 posto. Moramo računati da smo imali obnovu, 40 milijardi eura vanjskog duga i da nismo postigli ozbiljnije stope rasta. Ovo je skok kao i nakon posljednje recesije, a struktura gospodarstva se nije promijenila, objasnio je ekonomist Neven Vidaković za HTV.

Glavni razlog pada BDP -a 2020. godine uzrokovao je turizam koji je propao zbog pandemije. Međutim, ove se godine hrvatski turizam malo oporavio i BDP je skočio.

Vidaković kaže da bi gospodarski rast trebalo proučavati iz dvije perspektive – odakle je došao po sektorima i koliko je, kad se prilagodi, inflaciji. Povećana je i fiskalizacija računa, na što se prije dva mjeseca nije računalo, a pitanje je može li država to koristiti i na koji način.

Unatoč činjenici da aktualna vlada ima stabilnu političku i vladajuću većinu u parlamentu, veliku turističku žetvu, 3 godine do parlamentarnih izbora i značajna sredstva iz fondova EU za oporavak gospodarstva, Vidaković ne vjeruje da su premijer Plenković i vlada imali stekli preduvjete za reforme. 

Dugovi građana, plaće koje ne slijede željeni standard, inflacija i rast cijena hrane samo su neki od problema hrvatskih građana. Vidaković kaže da je rast plaća bio samo u tri sektora: rudarstvu, medicini i informatici, dok u ostalim sektorima rast plaća nije popraćen inflacijom.

Kaže kako to dovodi do paradoksa nedostatka radnika, dok je u isto vrijeme u Hrvatskoj veliki broj nezaposlenih. Trenutno je na Zavodu za zapošljavanje registrirano 350 tisuća ljudi, dok je u turizmu i građevinarstvu potrebno 380 tisuća radnih mjesta, što je ozbiljan problem na hrvatskom tržištu rada, bit će posla, ali nedovoljno radne snage za to.

– To je opet briljantna politička odluka, imamo bruto domaći proizvod koji se gleda po glavi stanovnika, a ako proizvodite isto, a imate manje stanovnika, onda imate iluziju da vaš standard raste. 400 tisuća ljudi napustilo je Hrvatsku, a s prirodnim gubitkom stanovništva demografski položaj se nepovratno promijenio. Sada smo došli do paradoksa da netko tko je dobio otkaz i radio u šećerani ili u Orljavi, danas ne može učiniti ništa na tržištu rada jer nije zidar ili informatičar, kaže Vidaković.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.