Hrvatski veleposlanik u Kini Dario Mihelin: Bogata i raznolika priroda jedan je od najvrjednijih resursa kojima Hrvatska raspolaže i po čemu je prepoznata u svijetu i među kineskim prijateljima

Trenutačno se u kineskom gradu Kunmingu održava 15. Sastanka Konferencije stranaka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti, hrvatski veleposlanik Dario Mihelin je prisustvovao na Sastanku te je Kineskoj medijskoj grupi odao ekskluzivni intervju o zaštiti eko sredine.

Očuvana priroda pridonosi osiguravanju svih ključnih uvjeta za život i gospodarski razvoj. U Hrvatskoj, kao i u svijetu, priroda je pod stalnim pritiskom ljudskih djelatnosti, što ima za posljedicu značajni gubitak bioraznolikosti. Novo UN-ovo globalno izvješće o procjeni bioraznolikosti i usluga ekosustava ukazuje da se bioraznolikost i ekosustavi nastavljaju pogoršavati u svim dijelovima svijeta, te da način života kakav danas vodimo nije dugoročno održiv. Globalno sagledavajući negativan trend gubitka bioraznolikosti, očekujemo da će novi strateški okvir za bioraznolikost nakon 2020. godine (post-2020 Global Biodiversity Framework) u okviru novih globalnih ciljeva obuhvatiti sve negativne izravne i neizravne pritiske s kojima se bioraznolikost suočava. Novi globalni okvir trebao bi jasno postaviti ambiciozan plan koji će omogućiti promjenu u odnosu društva prema prirodi. Također, očekuje se i bolja sinergija s drugim globalnim strategijama i procesima kako bi se zajedničkim snagama zaustavila kriza gubitka bioraznolikosti te omogućilo ublažavanje negativnih utjecaja klimatskih promjena, a samim time sveukupno pridonijelo ciljevima održivog razvoja UN-a.

Hrvatska poklanja posebnu pozornosti zaštiti oceana i mora

Hrvatska, kao zemlja sa snažnim pomorskim značajkama, posebno ističe i podupire cilj za prostornu zaštitu oceana i mora, te se stoga Hrvatska pridružila Međunarodnoj inicijativi za zaštitu 30 % svjetskih oceana do 2030. godine, koja trenutno s preko 100 članova svjetskih vlada snažno promovira važnost i potrebu zaštite oceana i mora.

Priroda i ekosustavi u dobrom stanju temelj su osiguravanja usluga ekosustava neophodnih za dobru kvalitetu života ljudi i ekonomski razvoj. Bogata i raznolika priroda jedan je od najvrjednijih resursa kojima Hrvatska raspolaže i po čemu je prepoznata u svijetu. Hrvatska se odlikuje iznimnim prirodnim bogatstvom u koje spada velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa što rezultira i velikom raznolikošću vrsta s visokom razinom njihove zaštite. Više od 36% kopna i 9% mora pod nacionalnom jurisdikcijom dio je ekološke mreže Natura 2000 Europske unije, uključujući 8 nacionalnih parkova, 12 parkova prirode i niz zaštićenih područja koji čine ukupno skoro 10% površine zemlje. Koliko je priroda značajna za Hrvatsku vidljivo je na primjeru turizma, jer se preko 20% hrvatskog BDP-a ostvaruje u turizmu, a on je uz kulturnu baštinu temeljen upravo na bioraznolikosti i ljepotama očuvane prirode, što prepoznaju i kineski prijatelji koji posjećuju Hrvatsku.

S obzirom na to da je Hrvatska pomorska zemlja, a Jadransko more predstavlja jedan od najvrjednijih i bioraznolikošću najbogatijih ekosustava, ulaganje u njegovu zaštitu i održivo upravljanje prepoznato je kao prioritet. Posebno ističemo primjer uspostave mehanizma zaštite u Jabučkoj kotlini, uvođenjem ograničenja ribarenja (Fisheries Restricted Area) u dogovoru sa susjednom Italijom, koja predstavlja stanište od velike važnosti za mnoge morske vrste. Znanstveno praćenje pokazuje da je mjera zaštite od samo 1% Jadranskog mora na nekoliko godina polučila vrlo dobre rezultate pa je stoga ovaj model prepoznat kao dobar primjer zaštite morskih resursa koji se može primijeniti i na druge sredozemne zemlje.

Hrvatska je među prvima uvela model „zagađivač plaća“ (polluter pay model) koji generira sredstva za programe i projekte za zaštitu okoliša i prirode i energetsku učinkovitost. U usporedbi sa stanjem iz 2012. godine, potpora financiranju prirode povećala se više od dvadeset puta. Hrvatska ima i učinkovit postupak s odredbama u zakonodavstvu, odnosno prikupljanjem „zelenih poreza“ u području šumarstva. Prema odredbama Zakona o šumama, naknade za korištenje korisnih funkcija šuma koriste se za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, kako bi se osiguralo očuvanje bioraznolikosti šuma, u znanstvene svrhe i za razne programe na području šumarstva.

Hrvatska je ove godine usvojila Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine koja će postaviti jaku i ambicioznu stratešku orijentaciju prema modernoj, ugljično neutralnoj, otpornoj ekonomiji koja je pozitivna za prirodu i koja će povećati otpornost našeg društva na izazove budućnosti. Hrvatska ima za cilj osigurati zelenu i digitalnu tranziciju promicanjem prijelaza na čistu energiju, zelenim i plavim ulaganjima, samodostatnošću hrane, razvojem cirkularnog gospodarstva, prilagodbom klimatskim promjenama, očuvanjem i obnovom ekosustava i bioraznolikosti te održivom i pametnom mobilnošću i povezanošću.

Kao članica Europske unije, Hrvatska je dio europske ambicije koja se ogleda u dokumentu Europski zeleni plan. Ovaj krovni strateški dokument ima za cilj pretvoriti Europsku uniju u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo s načelom ne nanošenja značajne štete prirodi i okolišu. Pronalaženje rješenja temeljenih na prirodi koja se bave različitim vrijednostima koje pridajemo prirodi veliki je izazov, ali su veliki i mogući povrati i dobrobiti koje mogu iz toga proizaći.

Upravo je područje zaštite okoliša, bioraznolikosti i borbe protiv klimatskih promjena jedno od ključnih u daljnjoj suradnji Europske unije i Kine, s uspostavljenim dijalogom na visokoj razini i velikim očekivanjima konkretnih postignuća, na temelju ambicija ostvarivanja visokih ciljeva za trajnu dobrobit čovječanstva.

Rezultati u okviru Godine zelenog razvoja i zaštite okoliša Kine i zemalja srednje i istočne Europe

2021. je Godina zelenog razvoja i zaštite okoliša Kine i zemalja srednje i istočne Europe. Na ovom području posebno treba istaknuti dugogodišnju suradnju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za biologiju iz Chengdua Kineske akademije znanosti na zaštiti nacionalnih parkova u dvjema zemljama poznatim po sedrenim barijerama i vodnom bogatstvu, nacionalnih parkova Plitvička jezera i Jiuzhaigoua te Krke i Huanglonga. Ovu suradnju oko očuvanja bioraznolikosti rado ističem i u okviru priprema za konferenciju CBD COP 15 u Kunmingu, a nedavno sam imao prigodu uvjeriti se u ljepote ovih dvaju nacionalnih parkova na sjeveru Sičuana, u prefekturi Aba. Treba dodati da su Plitvička jezera jedno od pet omiljenih odredišta kineskih turista u Hrvatskoj, pa su tako dobila i svoje ime u Kini, Šesnaest jezera, kako ih čini niska jezera toga broja, s nizom povezanih vodopada.

Krajem rujna ove godine u Jiuzhaigouu, u sklopu velikog međunarodnog znanstvenog simpozija o jačanju otpornosti i održivom razvoju mjesta svjetske prirodne baštine na listi UNESCO-a, potpisan Memorandum o suglasnosti o suradnji u ekološkom očuvanju i razvoju ekoturizma između uključenih znanstvenih institucija i nacionalnih parkova. Također, otkrivena je i prigodna ploča Zajedničkog hrvatsko-kineskog laboratorija o bioraznolikosti i ekosustavu pod okriljem Pojasa i puta za istraživačku stanicu u Jiuzhaigouu, kao jednog od prvih takvih laboratorija pod okvirom ove inicijative. Riječ je o nastavku višegodišnje uspješe suradnje koja je oživotvorena već 2014. godine osnivanjem Zajedničkog istraživačkog centra za ekološku zaštitu na Plitvičkim jezerima.

Kineski premijer Li Keqiang je tijekom svojeg službenog posjeta Hrvatskoj u travnju 2019. komentirao da su bilateralne odnose naše dvije zemlje izvrsne, u „dijamantnom razdoblju“, što je potvrdio i posebni kineski izaslanik za EU Wu Hongbo tijekom proslave početka predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije koja je organizirana 15. siječnja 2020. godine u Pekingu. Stabilni i kvalitetni bilateralni odnosi Kine i Hrvatske će se i dalje razvijati u svim područjima, dodao je Mihelin, kazavši kako nas 2022. godine očekuje obilježavanje tridesete obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između dviju država, a jedan od najznačajnijih događaja kojim će se potvrditi skladni prijateljski odnosi bit će sigurno svečano puštanje u promet Pelješkog mosta, mosta od posebnog značaja koji konačno ponovno spaja dva dijela Hrvatske, time i Europske unije, ali i Hrvatsku i Kinu trajnom i čvrstom sponom suradnje i prijateljstva, pri čemu se očekuje visoki kineski posjet.

1 KOMENTAR

  1. Priče s dalekog Istoka baš me obraduju i ti odnosi Kine i Hrvatske sve su bolji i plodonosniji. Dakako, promišljanje budućih odnosa između Hrvatske i Kine, razumljivo, mora poći od trenutačno dostignute razine odnosa i uz pozitivno uvažavanje povijesnog naslijeđa. Pritom ne mislim samo na odnose iz davnih godina već i na odnose od jučer, zbog vrlo bogate gospodarske i kulturne veze s Kinom. Posebno kulturna razmjena pridonosi boljem uzajamnom upoznavanju između dva geografski vrlo udaljena naroda, a kako je zorno pokazala prilično uspješna razmjena i tijekom devedesetih godina, postoje vrlo dobri temelji da se na području kulture i prosvjete (otvaranjem studija jezika, i sl.) uzajamno razumijevanje, kao osnova i uvjet za svekolike bilateralne odnose, i ubuduće produbi. U svakom slučaju, u ovom smjeru hrvatska vlada treba nastaviti ulagati dodatne napore.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.