Kraljević: Koliko je Kina važan čimbenik na Zapadnom Balkanu?

Jedan od razloga zašto Kina relativno uspješno nastupa na tom prostoru, nalazi se prvenstveno u relativnoj odvojenosti tih zemalja od EU-a. U takvim okolnostima, Kina se predstavila sa svojim programima i kapitalom, kao svojevrsnu alternativu dugom i neizvjesnom čekanju pojedinih zemalja pred vratima EU-a, poručuje mr. sc. Drago Kraljević, magistar sociologije i kolumnist Glasa narodne diplomacije.

Kina već dugi niz godina veoma strpljivo surađuje s vladama Zapadnog Balkana, ističe za Glas narodne diplomacije Drago Kraljević i dodaje kako sklapa bilateralne ugovore za realizaciju konkretnih projekata, posebice u području infrastrukture. Takva aktivnost najmnogoljudnije i danas jedne od najmoćnijih zemalja u svijetu, odvija se i multilateralno – šire kroz okvir koji obuhvaća zemlje srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku. Nakon pokretanja inicijative Belt & Road (kineska globalna strategija razvoja infrastrukture) 2013. godine, grupacija je preimenovana najprije u 16+1, kao jedan od mehanizama za provedbu nove inicijative. Riječ je o Platformi za suradnju sa šesnaest zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe; Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Slovenija. Kasnije se priključila i Grčka (17+1).

Jedan od razloga zašto Kina relativno uspješno nastupa na tom prostoru, nalazi se prvenstveno u relativnoj odvojenosti tih zemalja od EU-a. U takvim okolnostima, Kina se predstavila sa svojim programima i kapitalom, kao svojevrsnu alternativu dugom i neizvjesnom čekanju pojedinih zemalja pred vratima EU-a.

Nakon pada Berlinskog zida i raspada Jugoslavije, novonastale države na Zapadnom Balkanu, okrenule su se eurointegracijama, očekujući da će time na najbolji mogući način riješiti svoje gospodarske i političke probleme te zaliječiti bolne rane rata iz 90-ih. Međutim, zaustavljanje procesa integracije država Zapadnog Balkana (Hrvatska se 2013. u zadnji čas uspjela priključila Uniji) dovelo je do velikih problema i do postupnog gubitka političke podrške tom projektu.

Nakon tridesetak godina, rezultati takve politike EU-a i SAD-a prema ovim prostorima naprosto su obeshrabrujući. „Umjesto ciljane europeizacije, svjedočimo daljnjoj balkanizaciji regije koja je posljedica neuspješnog djelovanja EU-a, kao i suprotstavljenih
interesa saveznika – SAD-a, NATO-a, Velike Britanije, EU-a i Njemačke“ ističu Jadranka Polović i Jadranka Dujić Frlan u svom Preglednom znanstvenom radu „Zapadni Balkan; Divide et impera“.

Takva konstelacija odnosa omogućila je jačanje utjecaja niza nezapadnih aktera poput Rusije, Turske, Kine, Irana i Saudijske Arabije, čija prisutnost već niz godina snažno oblikuje sigurnosno ozračje na Zapadnom Balkanu. Na ovim prostorima u porastu je nezaposlenost, ponovno se otvaraju krizna žarišta, u porastu je siromaštvo, ekonomija propada, ljudi masovno odlaze u razvijene zemlje u potrazi za boljim životom, pojedini politički sustavi su pred slomom, rastu korupcija i kriminal. Istovremeno EU i dalje
inzistira na rigidnim kriterijima koje države Zapadnog Balkana moraju ispuniti u koliko žele ući u punopravno članstvo Unije. Implementacija europskih stečevina veoma je zahtjevna zadaća, koju nije moguće ostvariti u postojećim veoma nepovoljnim okolnostima ekonomske krize i političke nestabilnosti. Ukoliko EU i SAD ne pomognu tim zemljama konkretnim i značajnim programima s ciljem da se negativni procesi najprije stabiliziraju
i normaliziraju, nema smisla inzistirati na strogim kriterijima ulaska u članstvo.

Stoga ne čudi zašto ovaj prostor ponovno postaje laboratorij za mnoge eksperimente moćnih međunarodnih čimbenika. Kina je „Novi put svile“ predstavila 2013. godine kao veliki projekt čiji je cilj zaštititi kopnene i pomorske trgovinske putove iz Azije u Europu i Afriku. „Novim putem svile želimo poboljšati gospodarsku razmjenu diljem svijeta i povećati
stupanj blagostanja svih zemalja. To je put zajedničkog, globalnog rasta. Činjenice pokazuju da zajednički projekti potiču razvoj mnogih zemalja svijeta, a i za Kinu znače daljnje otvaranje prema svijetu”, izjavio je kineski predsjednik Xi Jinping. U tom kontekstu, Zapadni Balkan se pojavljuje kao ulazna vrata za Kinu u Europu. Prema studiji koju je nedavno prezentiralo Europsko vijeće za vanjske odnose, Kina postaje treći po redu igrač
na Zapadnom Balkanu. U intervjuu s Moritzom Rudolfom – stručnjakom za Kinu koji je objavio „Deutsche Welle“, na postavljeno pitanje; „Kina već pet godina gradi ‘Novi put svile’.

Prema kineskim navodima, u infrastrukturu širom svijeta bit će uloženo bilijun dolara kako bi se proširili trgovački putevi i tako potakla kineska privreda. Kraj tog puta se trenutačno nalazi u Europi. Kina investira i u zemlje kao što su Mađarska, Grčka, ali države i na periferiji EU-a u Crnoj Gori, Srbiji. Poduzima li EU išta protiv toga?’’, Rudolf je odgovorio; „Mislim da je EU predugo spavala i da se sada polako budi. Mislilo se da se može osloniti na provjerena sredstva. Sada se odustalo od toga i radi se na konkretnom odgovoru na inicijativu o Putu svile koji se također zasniva na investicijama u infrastrukturu. Ako se
samo radi o izgradnji infrastrukture, onda mislim da je to objektivno gledano dobra
stvar. Međutim, to je samo jedan dio aspekta cijele inicijative. Također se radi i o tome, a to piše i u jednom službenom dokumentu; ” Koliko je Kina važan čimbenik na Zapadnom Balkanu?”.

Jedan od razloga zašto Kina relativno uspješno nastupa na tom prostoru, nalazi se prvenstveno u relativnoj odvojenosti tih zemalja od EU-a. U takvim okolnostima, Kina se predstavila sa svojim programima i kapitalom, kao svojevrsnu alternativu dugom i
neizvjesnom čekanju pojedinih zemalja pred vratima EU-a 3 GLAS NARODNE DIPLOMACIJE 26/III 2021. kineskom dokumentu, da Kina želi postaviti globalne standarde prema kojim će se moći orijentirati cijeli svijet. U tom smislu može se reći da se Europa suočava s
velikim izazovima.“.

Na sljedeće postavljeno pitanje; „Vidite li opasnost da se preko investicija pokušava politički utjecati u EU?“, Moritz Rudolf odgovara; „U Crnoj Gori je ovisnost o Kini vrlo velika. Mađarska je također zemlja koja vješto iskorištava kinesku inicijativu pri čemu EU i Kinu
huška jednu protiv druge. Grčka je prošle godine u Vijeću za ljudska prava UN-a zauzela stav drukčije od drugih europskih država; nije kritizirala kineske standarde kada je riječ o ljudskim pravima. Poznato je kolike su kineske investicije u Grčkoj.

Europske države moraju pronaći ravnotežu između vrijednosti EU-a i kineskih investicija i to često dovodi do toga da se mora dobro razmisliti što će se javno reći o Kini.“ Drugim riječima, ukoliko EU želi premostiti razvojni jaz na Zapadnom Balkanu, mora provesti ciljane planove ulaganja u ključne sektore poput infrastrukture i energetike i postupno integrirati ekonomije regije u ekonomije EU-a.

U međuvremenu Kina ostvaruje mnoge veoma značajne i vrijedne projekte. Glavni kineski investicijski projekt u regiji, iako s velikim odgađanjem, jest željeznička pruga koja povezuje Beograd s Budimpeštom. Uglavnom s kineskim zajmovima, Mađarska i Srbija odlučile su modernizirati svoje dijelove linije od 350 km Budimpešta-Beograd do ukupnog iznosa od cca 4 milijarde €, podijeljene između dviju zemalja. No pritom treba znati da se kod većine infrastrukturnih projekata, koje Kina realizira u državama 17+1, u sklopljenim ugovorima – u slučaju spora, pojavljuje klauzula ‘primjenjuje se kinesko pravo’. Još jedan od velikih projekata koji je podigao na noge aktiviste za ljudska prava u EU, je Huaweijev projekt nadzornog sustava. Korištenjem umjetne inteligencije, taj sustav koristiti softver za prepoznavanje lica i registarskih pločica i može pružiti dragocjene podatke Ministarstvu unutarnjih poslova. U Crnoj Gori, državi članici NATO-a, „China Road and Bridge Corporation (CRBC)“ gradi prvu dionicu crnogorskog dijela autoceste Bar-Boljare, potpomognutom zajmom od kineske Exim banke u iznosu od 796 milijuna €. Značajne investicije odvijaju se i u B&H. U Hrvatskoj CRBC gradi most na Pelješcu koji financira EU. Europska komisija je za njega osigurala 357 milijuna €, ili oko 85% procijenjenih troškova projekta. Pokrenute su odgovarajuće inicijative za ulaganja u luke Rijeka i Zadar i željeznicu koja bi povezivala Rijeku sa srednjom Europom. U kineskoj strategiji za Zapadni Balkan – ističu istraživači zaklade „Friedrich-Erbert-Stiftung“, „postoji jaz između sve veće prisutnosti Pekinga u regiji, jer alati meke moći koje koristi Kina ne moraju nužno odgovarati prioritetima država balkanskog područja. Primjerice, Peking je promovirao izgradnju kineskih kulturnih centara s ciljem širenja svog načina života i kulture na Balkanu“.

Dolaskom Pekinga u regiju nakon izbijanja globalne financijske krize, potencijalno je otvoren put velikim kineskim trgovinskim ambicijama. Pojedini stručnjaci smatraju da se lokalni akteri koji podržavaju kineske projekte, još nisu adekvatno pripremili za pregovore i suradnju s Pekingom. Kineski ciljevi, osim ekonomskih, imaju i svoju političku dimenziju; kako steći politički utjecaj u budućim zemljama EU-a te ograničiti njihovu suradnju sa SAD-om. Prema zaključcima jedne studije Europskog vijeća za vanjske odnose, Kina je postala treći akter na Zapadnom Balkanu. No postavlja se pitanje: kako do sada izgledaju ukupno postignuti rezultati? „Rezultat je poražavajući, kaže Jörg Wuttke, predsjednik Europske trgovinske komore u Kini.: „Glavna teza koju je Komora EU-a konstatirala u siječnju
ove godine, bila je da se radi više o političkom modelu, koji nema gospodarsku dimenziju.

Drugi je zaključak da se u konačnici sve svodi na interes Kine, a ne na zajedničke interese. I, treće, radi se de facto o projektu gdje bi cca 90% novostvorene vrijednosti trebalo ostati
kod kineskih firmi.” U izvješću Trgovinske komore EU-a, također stoji da je u siječnju samo 15% europskih poduzeća navelo da se natjecalo za neki od projekata „Novog puta svile“.

Oduševljenje je popustilo čak i na istoku Europe“, kaže Wuttke („Deutsche Welle“). S tim u vezi postavlja se pitanje; zašto stvari ne idu onako kako je u početku očekivano i najavljeno? Razloga očigledno ima više. Prvo, Kina ima autoritarni sustav vladanja i drukčiji pogled na svijet općenito u odnosu na EU. Drugo, Kini je gospodarski razvoj i širenje utjecaja u svijetu apsolutni prioritet. Pritom građani i njihova prava dolaze u drugi plan. Osim toga, u mnogim izjavama i dokumentima navodi se da Kina svoje vrijednosti i kulturu želi prenijeti svijetu. Sve to, mora se priznati, poprilično odudara o europskog modela i načina života ljudi.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.