Od osnutka, u Konfucijevom institutu Sveučilišta u Zagrebu sudjelovalo je više od 11.000 polaznika ​

Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu sveučilišni je obrazovni centar osnovan s ciljem promicanja kineskoga jezika i kulture te jačanja gospodarskih veza između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine. Rad na pokretanju Instituta započeo je 2010. godine. Tijekom 2011. potpisani su svi nužni ugovori i sporazumi, a Institut je službeno otvoren 13. svibnja 2012.

Sveučilište u Zagrebu i Šangajsko sveučilište za međunarodno poslovanje i ekonomiju osnovali su prvi i jedini Konfucijev institut u Hrvatskoj sa svrhom izgradnje kvalitetnije obrazovne suradnje između Hrvatske i Kine, podučavanja i popularizacije kineskog jezika, unapređenja međusobnog razumijevanja i prijateljstva te kao podršku Sveučilištu i drugim hrvatskim institucijama u suradnji s Kinom. Na samom početku rada, Institut je kao svoj glavni zadatak izdvojio podučavanje kineskog jezika u osnovnim i srednjim školama, u sklopu visokog obrazovanja te kao dio cjeloživotnog obrazovanja, i u isto vrijeme upoznavanje šire hrvatske javnosti s kineskim jezikom i kulturom te edukacija i informiranje hrvatske poslovne zajednice o načinima i prilikama poslovanja s NR Kinom. Među važnijim ciljevima navedena je i potpora Katedri za sinologiju Sveučilišta u Zagrebu pri uspostavljanju punog studijskog programa sinologije te aktivno sudjelovanje u mreži Konfucijevih instituta na međunarodnoj razini. Od 2021. strateški fokus Instituta usmjeren je prema turizmu, kreativnim industrijama i digitalnoj transformaciji. Sukladno tome, Institut je nastavio s održavanjem programa podučavanja kineskog jezika, edukacijom nastavnika i unapređivanjem i razvijanjem tečajeva, resursa i nastavnih materijala za jezične i kulturne programe. Nadalje, Institut planira provoditi ispitne i certifikacijske usluge vezane uz kineski jezik i kulturu, organizirati jezične i kulturne radionice, konferencije, seminare te sudjelovati u programima razmjene znanja i resursa. Također, Institut će intenzivirati suradnju s Konfucijevim institutima u Europi i svijetu, i ojačati svoju povezanost s obrazovnim i kulturnim institucijama kojima je Kina glavno područje djelovanja.

Kako je Konfucijev institut funkcionirao prije pojave COVID-19 (dakle do 2020. godine), a kakva je situacija danas?

“Prije pojave COVID-19 na Institutu je bilo zaposleno 23 profesora koji su podučavali kineski jezik na 22 nastavne lokacije u šest gradova: Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku. Nastava se održavala uživo, u prostorijama Instituta i učionicama partnerskih institucija. Tako su se programi za odrasle provodili na Poslijediplomskom središtu Dubrovnik za građanstvo i srednjoškolce i na Sveučilištu u Dubrovniku za njihove studente kao izborni kolegij, na Ekonomskom fakultetu u Rijeci i u Klubu mladih Rijeka za studente i građanstvo, na Sveučilištu u Zadru u sklopu Centra za strane jezika za građanstvo, i kao izborni kolegij za studente, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku za građanstvo, na Filozofskom fakultetu u Splitu i na Konfucijevom institutu u Zagrebu. Kineski su i zaposlenici Policijske akademije u Zagrebu pohađali prilagođeni poslovni tečaj. Kineski jezik kao izborni kolegiji dio je službenog programa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Kineziološkog fakulteta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru, a od studenog 2020. naši profesori drže i dva izborna kolegija na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci. Osnovnoškolci su učili kineski jezik kao izvannastavnu aktivnost u osnovnoj školi Matije Gupca, Izidora Kršnjavog i Silvije Strahimira Kranjčevića u Zagrebu, a u gradskim knjižnicama Tina Ujevića, Medveščak, Savski Gaj i Dječjoj knjižnici M2 održavale su se radionice kineskog jezika i kulture. Kineski je godinama bio i dio osnovnoškolskog programa za darovitu djecu Udruge Dar. Srednjoškolci su mogli učiti kineski jezik u XV. gimnaziji (MIOC) u Zagrebu, Gimnaziji Andrije Mohorovičića u Rijeci, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Split i u prostorijama Instituta u Studentskom centru u Zagrebu. Trenutno imamo 13 profesora, svi su smješteni u Zagrebu, a nastava se održava isključivo online. Privremeno ne provodimo programe za osnovnoškolce, ali zato smo ove godine otvorili dodatne srednjoškolske grupe i upisali rekordnih 94 polaznika. U rujnu i listopadu 2021. upisali smo 488 polaznika u 38 grupa unutar sedam različitih programa učenja kineskog jezika.

U listopadu 2020. pokrenuli smo novi program u skladu s aktualnim strateškim smjernicama Instituta – Kineski jezik u turizmu. Početni kineski jezik za turističke djelatnike, namijenjen prvenstveno turističkim vodičima i pratiteljima, koji je u prvoj godini upisalo 22 polaznika. Ove godine smo upisali novih 30 polaznika, vodiča i pratitelja, na tečaj na početnoj razini i 30 polaznika na naprednoj razini. Paralelno s tim, uspostavili smo i suradnju s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci smještenim u Opatiji. Tamo provodimo izborni kolegij Kineski jezik u turizmu za početnike u zimskom semestru, a u ljetnom Poslovno komuniciranje na kineskom jeziku za početnike. Uskoro krećemo i s programom radnog naziva Lagani kineski. Riječ je o tečaju koji će se održavati jednom tjedno po 90 minuta i koji će omogućiti učenje kineskog jezika kroz manje formalan oblik nastave s naglaskom na konverzaciju. Taj je program idealan za osobe koje žele učiti kineski jezik više kao hobi i nije im važno postići određeni stupanj znanja, nego samo žele naučiti osnove. Počinjemo i s provođenjem HSK testiranja kao jedini službeni HSK centar u Hrvatskoj. Riječ je o međunarodnom standardiziranom ispitu kojim se testira i ocjenjuje opće znanje kineskoga jezika neizvornih govornika te umijeće njegova korištenja u svakodnevnom, akademskom i profesionalnom životu. Polaganjem određenog HSK stupnja osoba dobiva međunarodno priznatu potvrdu koja vrijedi dvije godine”, kaže Krešimir Jurak, voditelj Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu.

Koliko je svih ovih godina prošlo polaznika raznih tečajeva kroz Konfucijev institut?

“U zadnjih devet godina u našim je programima sudjelovalo više od 11.000 polaznika. Tu govorim samo o programima za koje je bila potrebna prijava sudionika. Većinom je riječ o jezičnim programima koje je od listopada 2012. do listopada 2021. godine upisalo ukupno 9419 polaznika. To je prosječno 1046 polaznika po godini. Kada toj brojci pridodamo oko 1600 polaznika kulturnih radionica, dolazimo do ranije spomenute brojke od 11.000. Nisu ubrojane osobe koje su sudjelovale u naši programima u sklopu događanja kao što su Interliber, Cest is d’best, Smotra Sveučilišta, Zimska škola kineskog jezika, Tjedan kineske kulture i Ljetna škola kineskog jezika u Kini”.

Da li je smanjen broj polaznika u protekle dvije godine, odnosno od pojave COVID-19?

“Početkom ožujka 2020. godine provodili smo programe kineskog jezika na 23 nastavne lokacije u ukupno šest gradova. Krajem ožujka iste godine, povukli smo sve profesore u Zagreb, većinu programa pokrenuli u online obliku, a ostale privremeno zatvorili. Među programima koje smo privremeno prestali provoditi su svi kulturni program i jezični programi. Ukratko, u akademskoj godini 2019./2020., zaključno s ožujkom 2020. imali smo ukupno 1502 polaznika na našim kulturnim i jezičnim programima dok je u akademskoj godini 2020./2021. upisan 831 polaznik. U akademskoj godini koja je tek započela, 2021./2022., vidljiv je lagani porast broja upisanih, nadamo se da će se tako i nastaviti”.

Kako ste se snašli u novonastaloj situaciji što se tiče učenja jezika, s obzirom na stroge epidemiološke mjere?

“Pratili smo pažljivo razvoj situacije u Kini i kad je COVID-19 stigao do Europe i Hrvatske, mi smo već bili spremni za prelazak na online nastavu. Naši su programi i danas isključivo u online obliku, i tako će i ostati dok se ne ispune uvjeti za nastavu uživo, tako da nismo imali nekih posebnih poteškoća”.

Što je po vama kvalitetnije za učenje jezika – uživo ili online?

“Online učenje je budućnost, u to nema sumnje. No, trebat će nam vremena da se na tu budućnost priviknemo. Svi razmišljamo kako bi bilo lijepo vratiti se u učionice, jer ništa ne može zamijeniti interakciju profesora i polaznika uživo. I da, sigurno ćemo to učiniti čim nam situacija to bude dozvoljavala, ali nikada se nećemo u potpunosti vratiti na staro. Pandemija nas je natjerala da prihvatimo online nastavu kao nužno zlo, ali i da shvatimo njene pozitivne strane. Ako ćemo uspoređivati nastavu uživo s online nastavom koju trenutno provodimo, onda moram priznati da je nastava u učionicama puno kvalitetnija”.

 

Koliko su Hrvati zainteresirani za učenje kineskog jezika i koliko je on važan u današnje vrijeme?

“Latinska poslovica kaže “Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš”, a ja bih rekao da osoba koja zna i govori kineski vrijedi kao 1,3 milijardi ljudi kojima je kineski materinji jezik. Učenjem stranih jezika ulažemo u sebe i svoju budućnost. Sa svakim jezikom koji naučimo širimo krug ljudi s kojima možemo neometano komunicirati, na njihovom materinjem jeziku. To je jako važna stavka jer komunicirajući s nekim na njegovom jeziku upoznajemo ne samo njega, nego i zemlju iz koje dolazi, okruženje u kojem živi i kulturu koja ga je formira. Interes za kineski je velik, pogotovo za početne razine, ali još uvijek premali broj osoba “dogura” do kraja. Premalo ih se može pohvaliti izvrsnim znanjem kineskog jezika. A potražnja za takvim osobama postoji. Recimo, često primamo upite za simultano prevođenje s kineskog na hrvatski i s hrvatskog na kineski. Koliko ja znam, kod nas nema osoba koje odgovaraju navedeni kriterijima. U Hrvatskoj ne postoji stručnjak za simultano prevođenje s potrebnom razinom znanja kineskog jezika, a da joj je hrvatski materinji jezik. Naglasio bih da se kineski jezik ne može naučiti preko noći, potrebno je puno truda i upornosti, ali vrijeme uloženo u njegovo učenje sigurno će vam se isplatiti”.

Osim učenja kineskog jezika. Konfucijev institut organizira i radionice kaligrafije, slikarstva i kulinarstva.

“Radionice kineske kulture u koje ubrajamo kinesku kaligrafiju, tradicionalno kineskog slikarstvo, kulinarstvo i weiqi podjednako su zanimljive polaznicima svih dobnih skupina. Kaligrafija i slikarstvo su bili među prvim programima koje smo pokrenuli, i to pod vodstvom akademske slikarice Ive Valentić i slikara i kaligrafa Mingsheng Pia. Kanije smo krenuli s wushuom i taijijem koji su vodili Jani Somrak i Jasminko Miklec, kao i s radionicama kuhanja za koje su bile zadužene naše profesorice. Na kraju smo se povezali i s Hrvatskom igo udrugom, koja je u međuvremenu postala Hrvatski go savez, i Zvonkom Bednjancem koji je držao subotnje tečajeve weiqija za građanstvo. Kineske borilačke vještine zadnjih su par godina dio programa Samostalne katedre za kineziologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s društvenom igorm weiqi. Nažalost, s početkom pandemije kulturni programi su se privremeno prestali izvoditi, ali upravo završavamo njihove online inačice za koje se nadamo da će biti jednako zanimljive”.

 

Konfucijev institut osim u Zagrebu ima svoje podružnice u Varaždinu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Da li planirate otvoriti podružnicu i u Osijeku?

“Naša osječka priča započela je u ožujku 2018. na Ekonomskom fakultetu Osijek kada smo krenuli s prvim tečajevima kineskog jezika za njihove studente, ali i za građanstvo. S ožujkom 2020. svi su programi premješteni online pa klasične nastave više nema, ali i dalje smo u kontaktu i nadamo se da će u budućnosti biti još prilika za nove zajedničke projekte. Trenutno nemamo u planu otvaranje novih Konfucijevih učionica niti novih nastavnih lokacija u ili izvan Zagreba”.

Osim u obrazovnom dijelu, Konfucijev institut ima za cilj i jačanje gospodarskih veza između Hrvatske i Kine. Što je proteklih godina realizirano na tom planu?

“Mi smo na prvom mjestu obrazovna institucija i na jačanju gospodarskih veza radimo prvenstveno kroz edukaciju poslovne zajednice. S obzirom na važnost jezika, edukaciju smo započeli s pokretanjem tečaja poslovnog kineskog jezika. Riječ je o programu koji podrazumijeva učenje osnova kineskoga jezika kroz svakodnevne poslovne situacije i teme vezane uz poslovnu kulturu. U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirali smo konferenciju “Kako poslovati s Kinom” koja je bila namijenjena prvenstveno tvrtkama i poslovnoj zajednici, ali i javnom sektoru i zainteresiranim pojedincima. Radili smo i na educiranju i informiranju studenata kroz niz predavanja o poslovanju s Kinom održanih na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Rijeci. Pomogli smo Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu osnovati CRO-CHI Think Tank čija je zadaća da kroz znanstveno-stručne rasprave ponudi dubinsku analizu kao dio podloge u identifikaciji dugoročnih interesa i oblikovanju hrvatske cjelovite strategije u odnosima s NR Kinom. Prošle smo godine organizirali online konferenciju Great Wall Media Festival s ciljem povezivanja kineskih i hrvatskih profesionalaca na području medija i kreativnih industrija”.

 

Korona je zasigurno zaustavila planove na popularizaciji kineske kulture i jezika kroz organiziranje kulturno-umjetničkih programa i događaja. Koliko vam to nedostaje u radu Instituta?

“Mislim da nam svima nedostaju kulturno-umjetnički programi, i to ne samo naši. Određene programe i projekte smo modificirali i prilagodili novom normalnom koliko smo mogli. Festival zmajevih čamaca jedan je malobrojnih koji su “preživjeli” zadnje dvije godine. Njegova je prednost što se održava u lipnju i to na otvorenom, na Jarunskom jezeru, kada vremenske prilike rade u našu korist. Ograničili smo broj sudionika, pridržavamo se epidemioloških mjera i možemo reći da smo zadovoljni i odazivom i pozitivnim reakcijama natjecatelja”.

Kakvi su planovi u sljedećem razdoblju? Dakako, oni će ovisiti i o razvoju epidemiološke situacije.

“Digitalna transformacija, turizam i kreativne industrije tri su glavne točke našeg daljnjeg djelovanja. Mislim da digitalnu transformaciju ne treba dodatno obrazlagati, ona je neizbježna i neophodna. Što se tiče turizma, želimo privući što veći broj kineskih turista i pokazati im prekrasnu zemlju u kojoj živimo. Jer, iako mi to često zaboravljamo, Hrvatska stvarno je zemlja koju vrijedi posjetiti. I zato planiramo raditi na daljnjoj edukaciji turističkih djelatnika, jezičnoj i kulturnoj, i na obogaćivanju i prilagođavanju postojeće turističke ponude željama i potrebama prosječnog kineskog turista. I za kraj, kreativne industrije u kojima vidim budućnost Instituta. To je smjer koji smo odabrali, smjer za koji vjerujem da će biti vjetar u leđa u daljnjem poslovanju”, zaključio je Krešimir Jurak. (Ivica Korman)

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.