Lažni izvještaji o umiranju od Covida-19, golema rodna neravnopravnost, romantiziranje nacizma – samo su neke opasnosti s kojima se bore volonteri i volonterke na Wikipediji koja broji desetke milijuna članaka.
Najveća svjetska internetska enciklopedija obično je prvi rezultat koji ‘iskoči’ kad korisnici nešto pitaju na internetu i zbog toga je vrlo utjecajan izvor besplatnih informacija, ali i odraz mana čovječanstva.
Članke na Wikipediji u teoriji može pisati svatko s internetskom vezom, na otprilike 300 jezika, a sadržaj uređuju i kontroliraju većinom anonimni volonteri i volonterke.
Enciklopedija postoji 20 godina, a čak ima i članak posvećen vlastitim kontroverzama. Posljednjih godina dobiva pozitivna priznanja za sposobnost provjere činjenica.
Iako se platforma širi, nije joj cilj zaraditi pa nije podložna kritikama da joj je profit važniji od sigurnosti poput Facebooka.
Umjesto toga Wikipedija ima volontere koji su duboko uključeni u njezinu misiju da osigura pristup sažecima svih grana ljudskog znanja. Uklanjanje sumnjivih članaka s platforme zna biti nezahvalan posao.
