Kako je trgovina auta Tesle u Xinjiangu uznemirila američke političare?

Zbog nedavnog otvaranja izložbeno-prodajne galerije u kineskom Xinjiangu, američka firma automobila Tesla našla se pod žestokim udarom i kritikom političara svoje zemlje. Marco Rubio, američki protukineski političar, ujedno i glavni promotor tzv. „Zakona za prevenciju prisilnog rada nad Ujgurima“ je prvo vrijeme na društvenim mrežama izražavao „ogorčenje“. Jen Psaki, glasnogovornica Bijele kuće je pak otvoreno prijetila Tesli, najavljujući da će biti „izložena teškom riziku u pitanju prava, ugleda i klijenata“.

Kao prestižna firma elektroničkih auta u svijetu, Tesla je u Kini otvorila već više od 200 “Experience Store” i Servisa, a zašto je onda njihovo poslovanje u Xinjiangu izazvalo tako snažnu reakciju kod američkih političara? Zato što bi korakom Tesle mogla biti razotkrivena laž američkih političara o Xinjiangu, čime će se svijetu omogućiti „prozor“ kroz koji će ljudi vidjeti činjenicu „Xinjianškog pitanja“. Ogorčenje i prijetnja američkih političara zapravo su izrazi nervoze i uznemirenosti zbog bojazni od neuspjeha političkih manevra.

Prvo, otvaranje trgovine Tesle u Xinjiangu još jednom je svjedočilo kako je američki tzv. „Zakon za prevenciju prisilnog rada nad Ujgurima“ pun apsurdnih laži. Zločest Zakon o Xinjiangu je, na osnovi laži o tzv. „prisilnim radu“, zabranio uvoz proizvoda koji imaju veze sa Xinjiangom, namjeravajući tako udariti na poduzeća u toj regiji i „suzbiti Kinu Xinjiangom“. No, samo par dana nakon potpisivanja tog Zakona od strane američkog predsjednika, Tesla je, po tržišnim principima otvorila trgovinu u Xinjiangu. Pravi je to protunapad na političke manevre i gospodarsku hegemoniju američkih političara. Istovremeno je prikazano da je američki zločesti zakon o Xinjiangu neutemeljen i neizvediv. Američki političari i njihove kalkulacije kršili su gospodarska pravila žrtvujući interese poduzeća, i osuđeni su na izostanak rezultata.

Nedavno je Tadashi Yanai, CEO japanske firme „Fast Retailing“ u intervjuu istaknuo da je američki nekadašnji stav prema Japanu isti kako današnji prema Kini: „SAD prisiljavaju poduzeća da pokažu odanost. Želim pokazati da neću igrati takvu igru.“

U prva tri tromjesečja 2021., BDP Xinjianga se povećao 8,8% u odnosu na isto razdoblje u godini prije. Od 2014. do 2020., zaposlenost u Xinjiangu je narasla od 11,3524 milijuna osoba na 13,56 milijuna osoba, sa stopom rasta od 19,4%. Zašto se ne bi prekogranične firme prebacile na takvo tržište puno vitalnosti?

„Američka demokracija“ je u teškom stanju u kojem jedva osigurava osnovna prava za život američkih građana, no američki političari imaju vremena da „brinu o ljudskim pravima“ u dalekom Xinjiangu. To je pravo licemjerje i dvostruki kriterij.

Od politizacije ljudskih prava do politizacije gospodarstva, ružni manevri američkih političara stalno se raspadaju ispred činjenica. Predlažemo im da zaustave davati sve od sebe za blaćenje Xinjianga, i da prestanu prisiljavati saveznike i poduzeća da „biraju stranu“. Svijetu je jasno da li „svjetionik“ američke demokracije još uvijek „sjaji“. Ako SAD želi nastaviti hegemoniju, trebaju prvo pitati za dozvolu gospodarska pravila, trend povijesnog razvoja, ali i građane svijeta.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.