Otkrivanje veza Balkana i Kine: Okrugli stol „Kina i Jugoistočna Europa u povijesnoj perspektivi“ na festivalu Kliofest

Okrugli stol „Kina i Jugoistočna Europa u povijesnoj perspektivi“ koji se u sklopu festivala povijesti „Kliofest“ organizirao 19. svibnja u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu okupio je brojne kineske i hrvatske znanstvenike i istraživače iz široke sfere društveno-humanističkih znanosti. Na jedinstvenom skupu kineskih stručnjaka o Hrvatskoj i hrvatskih o Kini predstavljena su povijesna, arheološka, lingvistička i druga istraživanja koja povezuju dvije zemlje. Kao poseban gost, skupu je prisustvovao savjetnik za obrazovanje Veleposlanstva Narodne Republike Kine u Zagrebu, gospodin Meng Weiliang.

Uz moderiranje Ante Birina, urednika izdavačke kuće Alfa, sudionici su u Zagrebu te videovezom iz Pekinga i Rijeke izložili vlastite istraživačke interese i razmijenili mišljenja o zajedničkim temama kao i o perspektivi daljnje znanstvene suradnje između Kine i Hrvatske. Goran Đurđević s Pekinškog sveučilišta za strane studije (BFSU) otvorio je skup s prezentacijom arheoloških nalaza u jugoistočnoj Europi preko kojih se može ustanoviti predmoderni doticaj ove regije s kineskom kulturom, te je istakao značaj dvostranog i multidisciplinanog istraživanja povijesnih i arheoloških artefakata Puta svile.

Ouyang Ziyi sa Odsjeka za hrvatski jezik Pekinškog sveučilišta za strane studije (BFSU) podijelila je svoja studentska i predavačka iskustva u Zagrebu. Posebno se osvrnula na razvoj studija kineskog jezika u Hrvatskoj, a dala je i nekoliko smjernica za kvalitetniji pristup studiju kineskog jezika prilagođenog hrvatskim studentima. Njezin kolega sa istoga odsjeka, Peng Yuchao, predstavio je ličnosti s prostora Hrvatske koje su kroz povijest imale značajnog utjecaja u Kini. Osim Marka Pola i Andrije Štampara spomenuo je i neke široj javnosti manje poznate Hrvate koji su od ranog Ming razdoblja naovamo djelovali i radili u Kini.

Na drugom tematskom dijelu skupa, Zvonimir Stopić sa Odsjeka za povijest međunarodnih odnosa Capital Normal sveučilišta u Pekingu (CNU) govorio je o povijesti odnosa Kine i Jugoslavije u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. U kratkom izlaganju predstavio je vlastitu novoobjavljenu studiju „Revolucionari, revizionisti, dogmatičari, pseta i luđaci Kina i Jugoslavija od 1948. do 1971.“ u kojoj se tematizira razvoj diplomatskih i političkih odnosa Kine i Jugoslavije kroz prizmu nesvrstanosti i borbe protiv revizionizma u hladnoratovskom kontekstu. Ivica Bakota, također sa Odsjeka za povijest međunarodnih odnosa Capital Normal sveučilišta u Pekingu, osvrnuo se na suvremene odnose Kine s jugoistočnom Europom, jačanje obostrane gospodarske i šire suradnje u posljednjih petnaestak godina te neka tekuća pitanja u odnosima Kine i zemalja jugoistoka Europe.

Goran Bilogrivić sa Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci govorio je o kolegiju Povijesti Kine kojeg je pokrenuo na vlastitom odsjeku. Istakao je pojačan interes hrvatskih studenata za teme kineske rane i predsuvremene povijesti, ali je naglasio nedostatak domaćih stručnjaka i nastavnih materijala na hrvatskom jeziku koji bi bolje približili i potaknuli istraživački interes za ovim temama kineske povijesti. U tom smislu, nedavno objavljena knjiga „Svila , zmajevi i papir“ autora Gorana Đurđevića i Zvonimira Stopića istaknuta je kao važan doprinos domaćim studentima i nastavnicima za uvod u kinesku povijest, arheologiju, civilizaciju i kulturu.

Diskusija koja uslijedila nakon predstavljanja raznorodnih tema istraživanja kineskih i hrvatskih stučnjaka bila je ujedno i prilika za predstavljanje nekih drugih izdavačkih ostvarenja u prethodnom razdoblju. Anita Šikić, urednica Hrvatske sveučilišne naklade, istaknula je kako je unatoč pandemiji ova kuća uspjela objaviti drugo, prerađeno izdanje knjige bazirane na misli Xi Jinpinga, te je za kraj svibnja najavila predstavljanje knjige „Kineska mudrost u izričaju Xi Jinpinga“ koja će se održati pod pokroviteljstvom Sveučilišta u Zagrebu.

U završnoj riječi Ante Birin, moderator ovoga skupa, reflektirao je mišljenje sudionika kako, unatoč geografskoj i kulturološkoj udaljenosti, povijesne veze Kine i jugoistočne Europe imaju bogat i zanimljiv sadržaj te će s produbljivanjem gospodarskih i društvenih veza s Kinom zasigurno predstavljati novo istraživačko polje rada budućim mladim znanstvenicima i stručnjacima. (Ivica Bakota)

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.