Unaprijed pripremljeno posuđe, roboti za metenje, glasovno aktivirana kućna pametna čvorišta, usluge manikure od vrata do vrata… Uz nadogradnju potrošnje, zahtjevi ljudi za kvalitetom života postaju sve veći. Sada sve više mladih ljudi koristi tehnologiju za povećanje učinkovitosti života. ”Lijena ekonomija” postupno postaje nova pokretačka snaga potrošačkog tržišta.
Naslovna strana Priče s dalekog istoka “Lijena ekonomija” postala nova pokretačka snaga potrošačkog tržišta
Živimo u vremenu i okružju koje teži epitetu “pametan”, okruženi smo pametnim telefonima i televizorima, automobili postaju sve pametniji i u bliskoj će se budućnosti sami moći voziti i parkirati, a i mnogi svjetski gradovi idu prema toj prestižnoj i sve važnijoj tituli pametnoga grada. Filozofija takvih gradova razvila se kao izravni odgovor na razvoj ekstremne urbanizacije kojoj je svijet izložen tijekom zadnjih pedesetak godina. Koncept pametnoga grada teži optimalizaciji, koja se ponajprije odnosi na smanjenje štetnih utjecaja na okoliš, poboljšanu prometnu cirkulaciju, odgovorno korištenje resursa, poboljšanje usluga gradskih službi i drugo, a takvi gradovi najviše privlače tvrtke i mlade talente. Pogledala sam video i mogu reći da danas gotovo svaki grad ima jednake šanse da odgovarajućim naprednim rješenjima relativno jednostavno i bez
prevelikih energetskih resursa postane pametnim. Primjer za to je upravo Kina.
Trend pametnih gradova globalno se razvija strahovitom brzinom i više nije zaustavljiv. Stoga je krajnje vrijeme da se i naše lokalne zajednice i gradske uprave informiraju o mogućnostima koje pametni gradovi pružaju ponajprije u području povećanja razine kvalitete života svojih građana opskrbom električnom energijom bez prekida, podizanjem kvalitete pitke vode, pouzdanijom opskrbom plinom, bržim i učinkovitijim
javnim gradskim prijevozom te učinkovitijim uslugama u zdravstvu i gradskoj upravi. Pored toga, pametni gradovi privlače kompanije, ali i mlade talente koji dodatno potiču stvaranje i primjenu
inovacija. Gotovo da više nema nikakvih ograničenja po pitanju tehnologije. Internet stvari (IoT), koncept prema kojemu predmeti, bez posredovanja ljudi, međusobno komuniciraju, očigledno je budućnost koja je već započela.