Proučavajući lunarno tlo koje je donijela kineska sonda Chang’e-5, istraživači su pronašli pouzdane dokaze o disproporcionalnom porijeklu nanofaznog željeza na Mjesecu, prema studiji objavljenoj u četvrtak u Nature Astronomy.
Recenziranu studiju proveli su Institut za geokemiju Kineske akademije znanosti i Sveučilište znanosti i tehnologije Kunming.
Istraživači su izmjerili valentna stanja željeza u mikrokraterima na uzorku i otkrili prisutnost nanofaznog željeza i povezanog Fe3+. Kemijski sastav zaostalog udarnog elementa sugerirao je da je nastao sekundarnim udarom male brzine na mjesečev anortit.
Istraživači su u studiji rekli da, budući da su cijelim procesom dominirali impaktni događaji bez doprinosa solarnog vjetra, ova otkrića ih informiraju o vremenskim mehanizmima u regijama ili tijelima koja nemaju snažnu komponentu solarnog vjetra, kao što su trajno zasjenjena područja ili tijela vanjskog Sunčevog sustava.
Sonda Chang’e-5 vratila se na Zemlju 17. prosinca 2020., nakon što je pokupila 1731 gram lunarnih uzoraka, uglavnom kamenja i tla s Mjesečeve površine.
Uzorci su pomogli istraživačima da bolje razumiju kako zemljopisna širina utječe na svemirske vremenske uvjete na Mjesecu, prema Kineskoj akademiji znanosti.
