Okrugli stol: Globalni izazovi Kine ususret drugoj stogodišnjici

Krajem prošlog mjeseca pozornost svjetske javnosti je bila usmjerena na 20. Nacionalni kongres Komunističke partije Kine. Reizbor Xi Jinpinga na mjesto glavnog tajnika i nastavak provođenja politike tzv. nulte tolerancije na COVID-19 su neka od glavnih aktualnih pitanja koja su se našla u fokusu rasprava, međutim kongres je također afirmirao neke dugoročne razvojne ciljeve Kine koji bi (do 2049.g.) tek trebali definirati njenu aktivniju ulogu u međunarodnim odnosima i dinamiku njenog odnosa prema svijetu općenito. Modernizacija s kineskim značajkama se već nudi kao svojevrstan razvojni model namijenjen “izvozu”, a odlučnost u izgradnji “modernizirane socijalističke sile” i naglasak na konceptu “Zajednice čovječanstva dijeljene sudbine” kao kineski prilozi postojećeg međunarodnog sustava.

Zaključci 20. kongresa KPK-a bili su polazište za raspravu na okruglom stolu “Globalni izazovi Kine ususret drugoj stogodišnjici” u organizaciji Kineske medijske grupe(CMG) i Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta se održala u virtualnom izdanju 9. studenoga 2022. godine. Uz sagledavanje nekih od tekućih globalnih i međunarodnih izazova Kine, na skupu je bilo riječi i pokušaju prepoznavanja “dugoročnije“ linije kineskog suodnosa prema svijetu. U prvom redu, najviše pažnje je posvećeno razmatranju sigurnosnih izazova u odnosima s Tajvanom, kineskom stavu oko sukoba u Ukrajini i njenoj specifičnoj poziciji u kontekstu zaoštrivanja odnosa zapadnog svijeta s Rusijom, budućnosti europsko-kineske suradnje kao i razvoju kineskih vanjskopolitičkih inicijativa na euroazijskom prostoru. U drugom, budućnosti kineskih vanjskopolitičkih inicijativa, trasiranju kineske vanjske politike u kontekstu razvijanja multipolarnog međunarodnog poretka i vrednovanju multilateralne suradnje.

Zvonimir Stopić

Zvonimir Stopić

Nakon uvodnog predstavljanja tema okruglog stola kojim je moderirao Zvonimir Stopić, profesor na Sveučilištu Capital Normal u Pekingu i suradnik Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta; Ivica Bakota, također profesor na Sveučilištu Capital Normal i suradnik Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta je ukratko predstavio “novosti” 20. Nacionalnog kongresa KPK-a. Izdvajajući neke od iminentnijih tema koje su u proteklim tjednima zaokupile pažnju svjetske javnosti, istaknuo je kako su kineski modernizacijski put, te sveobuhvatna izgradnja moderne socijalističke sile najvažniji “dalekosežni” momenti koji će imati odjeka do “druge stogodišnjice”, tj. stote obljetnice osnutka Narodne Republike Kine u 2049. godini.

Ivica Bakota

Ivica Bakota

Jasna Plevnik, direktorica Geoekonomskog foruma Hrvatske, je u osvrtu na vanjsku politiku Kine u narednom razdoblju podcrtala značaj “triju-M”, tj. multilateralne suradnje, razvijanja međuovisnosti i građenja multipolarnog poretka kao temeljne principe kineskog suodnosa sa svijetom koji će nastaviti biti prominentni u budućnosti. Kina je istinski pobornik multilateralnosti i ekonomske globalizacije te, kako je naglasila Plevnik, za razliku od SAD-a koji podržava multilateralizam i globalizaciju ukoliko su tijesno vezani za nacionalne interese, Kina na iste gleda kroz prizmu obostranosti i uzajamnosti (win-win). Viziju bitnog kineskog doprinosa međunarodnim odnosima Plevnik smješta u odvažnom građenju međunarodnog poretka koji se suprostavlja “politici moći” i odbacuje dominaciju geopolitičkog mišljenja. U tom smislu, istakla je, da kineski pristup međunarodnoj suradnji i dijaloga oko građenja zajedničkog prosperiteta nalazi podosta istomišljenika u Aziji, Africi i južnoj Americi, te bi zapadne zemlje trebale kroz takvu širu, globalniju perspektivu promatrati budućnost suradničkih odnosa s Kinom.

Jasna Plevnik

Jasna Plevnik

Promjena obrasca međunarodne situacije uzrokovane sukobom u Ukrajini je poremetila i kinesko tekuće vanjskopolitičko djelovanje. Tim zaključkom, citirajući ovaj navlastiti kineski koncept unutar međunarodnih odnosa, Branimir Vidmarović, profesor na Odsjeku za Azijske studije Sveučilišta u Puli, je započeo svoje izlaganje u kojem se osvrnuo na površno mnijenje unutar zapadne javnosti da je Kina „profitirala“ sukobom u Ukrajini. Navodeći tenzije u američko-kineskim odnosima i izazove pandemije s kojima se Kina borila do trenutka izbijanja sukoba, Vidmarović je ustvrdio da Kini nipošto ne odgovara „talasanje“, odnosno, međunarodna nestabilnost koja uzrokuje poremećaje u trgovačkim i drugim opskrbnim lancima. Ukrajinska kriza itekako utječe na sigurnosnu podlogu kineskih vanjskopolitičkih inicijativa u središnjoj Aziji i Europi, te je podsjetio da ukrajinsko-kineski gospodarski i politički odnosi nisu nipošto zanemarivi vis-a-vis rusko-kineskih odnosa.  Stoga, za kineski stav oko sukoba u Ukrajini kaže da nije niti pristran, niti logikom nulte sume, neutralan. „Kina, jednostavno, ima svoj stav oko sukoba“.

Branimir Vidmarović

Branimir Vidmarović

Slijedeći liniju geopolitičkih žarišta, Davor Boban, profesor na Fakultetu Političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dotako se „sličnosti“ ukrajinske krize s tenzijama „u (Tajvanskom) tjesnacu“. Unatoč naelektriziranosti svjetskih medija potencijalnom eskalacijom sukoba nuklearnih razmjera nakon posjete predsjednice američkog Predstavničkog doma Tajvanu u kolovozu ove godine, Boban je ustvrdio da „kriza u tjesnacu“ ima svoje posebne uzroke i zasebnu dinamiku i nije toliko rezultat „prelijevanja“ nekih recentnih kriza s drugih geografskih područja. Kako ističe, ovogodišnja „kriza u tjesnacu“ četvrta je u nizu kriza koje ciklično izbijaju u odnosima Pekinga i Taipeija od sredine pedesetih godina prošloga stoljeća naovamo. Boban je također upoznao sudionike sa poviješću odnosa u tjesnacu te je svojim viđenjem razvoja političkog identiteta na Tajvanu otvorio raspravu o ovom značajnom „međunarodnom“/ „unutarkineskom“ pitanju.

Davor Boban

Davor Boban

Bakota je nadovezujući se na pitanje Tajvana ustvrdio da se prvenstveno radi o „unutarkineskom“ pitanju te je ukazao na kinesku perspektivu i značaj koji ujedinjenje matice i jedinstvena Kina ima u kineskoj vanjskoj politici.  Stopić je također podsjetio na neke momente povijesti odnosa „u tjesnacu“, naročito implikacije na međunarodne odnose. Istaknuo je i značaj i međupovezanost tajvanskog pitanja sa sigurnosnom i gospodarskom arhitekturom cijele istočne i jugoistočne Azije.

U nastavku je bilo riječi o regionalnim implikacijama budućeg razvoja kineske vanjske politike. Dotaknuta su pitanja postojećih kineskih vanjskopolitičkih inicijativa, poput Inicijative pojas i put i mehanizma suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe. Plevnik je istaknula i Inicijative za globalni razvoj i globalnu sigurnost za koje predviđa pojačani naglasak i moguću inkorporaciju u Inicijativu pojas i put. Osim regije srednje i istočne Europe, sudionici su se osvrnuli na značaj središnje Azije i Indije u budućim kineskim vanjskopolitičkim odnosima. Kao glavne izazove razvoja bilateralnih i multilateralnih odnosa s Kinom sudionici su istaknuli nedovoljno razumijevanje kineskog vanjskopolitičkog djelovanja na svim razinama kao i percepciju koja razvijanje gospodarske suradnje s Kinom često iz predostrožnosti gleda kroz geostrategijsku prizmu, ili je u sličnom smislu izjednačava sa sigurnosnim izazovima s kojima se suočava u odnosima s Rusijom.

Zaključujući okrugli stol Stopić je istaknuo važnost otvaranja rasprave o globalnim izazovima Kine koja kako kreće ususret vlastitim razvojnim ciljevima isto tako ide sve snažnije ususret globalnom svijetu, te je skupa sa sudionicima ponovio ocjenu da snažnija medijska, stručna i akademska pozornost oko „globalnog utjecaja Kine“ – potvrđena među ostalim i medijskim odjekom 20. Nacionalnog kongresa KPK-a – zaslužuje iscrpniju i kontinuiranu raspravu u budućnosti.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.