Na Hrvatsko-kineskom poslovnom forumu sudjelovalo više od 40 hrvatskih i kineskih tvrtki

Tradicionalni Hrvatsko-kineski poslovni forum nakon dvije godine prekida zbog pandemije izazvane koronavirusom, ponovno je održan i to u sjedištu Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu. Ovom važnom gospodarskom događaju prisustvovalo je više od 40 predstavnika hrvatskih i kineskih tvrtki. Za suradnju s Hrvatskom, kineske tvrtke najviše su zainteresirane u području poljoprivrede, zdravstva, medicine, prehrambene industrije, metalne industrije, građevinskih materijala, graditeljstva, IT industrije, telekomunikacija, transporta i energetike.

U uvodnom dijelu foruma nazočne je pozdravio Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj.

“Drago mi je da smo se okupili u ovako velikom broju i nadam se da će ovaj forum pomoći da našu međusobnu gospodarsku suradnju podignemo na jednu još višu razinu. Veliki je broj tvrtki i jedne i druge zemlje koji posluju dugi niz godina, no želio bih naglasiti kako su za nas najveći i najznačajniji zajednički projekti gradnja Pelješkog mosta i vjetroelektrane kod Senja. Ovakvi projekti su pokazatelj da mala Hrvatska itekako može dobro surađivati s jednom od najvećih gospodarskih subjekata u svijetu. Kineski ulagači posljednjih godina iskazuju interes za ulaganje u Hrvatsku i nadam se da će ovaj poslovni forum, posebice onaj dio razgovora predstavnika tvrtki donijeti i konkretne rezultate. Isto tako očekujemo da će se uskoro olakšati i odlazak u Kinu, odnosno da će popustiti mjere zbog COVID-a. Time bi se još više ojačala bilateralna suradnja naše dvije zemlje”, naglasio je Radoš, te dodao: “Do sada su poduzeća iz Kine bila dominantno zainteresirana u ulaganja na području transporta i logistike, ali sada je to krenulo i prema energentima i autodijelovima. Jednim dijelom je to i zahvaljujući članstvu Hrvatske u Europskoj uniji”.

Potpredsjednik Kineskog vijeća za promicanje međunarodne trgovine i voditelj kineske delegacije Zhang Shaogang, zahvalio se domaćinima na organizaciji foruma izrazivši nadu da će predstavnici tvrtki iz Hrvatske i Kine iskoristiti ovaj susret za poboljšanje dubinske komunikacije i povećati uzajamno razumijevanje radi postizanja konkretnih rezultata.

“Odnosi naše dvije zemlje se kontinuirano unaprjeđuju, a gospodarska suradnja uvijek je bila dobar temelj za dodatno jačanje odnosa. Nakon otvorenja Pelješkog mosta, udaljenost između naših naroda tako je postala manja, a prijateljstvo jače. U vremenu velikih svjetskih promjena i izazova pred globalnom ekonomijom, suradnja je tim važnija”, rekao je Shaogang te pozvao hrvatske tvrtke na predstavljanje svojih proizvoda i usluga na renomiranim sajmovima, poput Kineskog sajma uvoza i izvoza, poznatijeg pod nazivom Canton Fair.

Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja je naglasio kako je hrvatsko-kineska robna razmjena značajna, no prevladava uvoz iz Kine, ali to se može popraviti jačanjem suradnje u područjima poput transporta i distribucije roba, kao i popuštanjem kineskih ograničenja povezanih s COVID-om.

“Ove godine obilježavamo 30 godina uspostave diplomatskih odnosa. Naši bilateralni odnosi dosegli su visoku razinu ne samo zbog međudržavnih nastojanja, već i gospodarskih. Svaki poslovni sastanak, svaka investicija pomažu graditi most”, rekao je Batinić.

“Sve više interesa za Kinu kao emitivno tržište pokazuju hrvatske turističke agencije, a pojačana je i promocija Hrvatske kao turističke destinacije u Kini. Prije pandemije Kinezi su rado i u velikom broju dolazili u Hrvatsku, no nažalost posljednjih godina to nije tako, dakako zbog korona krize. S obzirom da su u Hrvatskoj potpuno ukinute restriktivne mjere, vjerujem da će se i kineski turisti u većem broju vratiti u Hrvatsku”, moglo se čuti na forumu u HGK.

“Posjet kineskih gospodarstvenika Hrvatskoj gospodarskoj komori pokazuje veliku spremnost kineske strane kako bi ojačala i promovirala suradnju s Hrvatskom u poslovanju i trgovini. Odnosi naših zemalja počivaju na jako dobrim gospodarsko-političkim vezama, isto tako i u poslovnoj trgovini čija vrijednost brzo raste”, rekao je kineski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Qianjin Qi.

Unapređenje suradnje je najizglednije u području transporta i distribucije roba u čemu velike kineske tvrtke imaju mogućnost, a trebale bi imati i interes, korištenja luka Ploče, Zadar i Rijeka za slanje svojih roba u Europu te korištenje istih luka za izgradnju distributivnih centara.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013., uz spomenute mogućnosti suradnje s hrvatskim lukama kao ulaznim točkama u Europu, otvaraju se i dodatne mogućnosti jer je Hrvatska postala dio tržišta od 500 milijuna ljudi. Uz to, sve više interesa za Kinu kao emitivno tržište pokazuju hrvatske turističke agencije, a i pojačana je promocija Hrvatske kao turističke destinacije u Kini. Mogućnosti suradnje postoje i u obliku mogućih kineskih investicija, nastavno na odluke kineske Vlade o raznim oblicima poticaja za kineske tvrtke koje ulažu u inozemstvo, kao i aktivnostima koje se provode kroz suradnički mehanizam Kine-Srednje i istočne Europe te inicijativu Pojas i put.

Na gospodarskom forumu sudjelovala je i tvrtka Geld Data, koja je do sada surađivala s kineskim partnerima u području obrade podataka i GDPR-a. Već su uspostavili suradnju s obzirom na to da su kineske tvrtke trebale imati administrativno središte za obradu podataka u Europi. Andrej Steven Horvat iz tvrtke istaknuo je spremnost kineske strane da usvoje i naš know-how po određenom pitanju.

Nakon uvodnog dijela, zanimljive video prezentacije održali su Ante Perica, samostalni savjetnik u Sektoru za međunarodne poslove i Jeremy Suije Cao, potpredsjednik tvrtke BGI Genomics.

Što se tiče samih brojki po pitanju trgovinske razmjene, istaknuto je kako je prošle godine Hrvatska u Kinu izvezla roba u vrijednosti 105,6 milijuna dolara, a daleko najveći udio imaju proizvodi od piljenog drva s 41,3 milijuna dolara. Zatim slijede motorna vozila za posebne namjene sa 7,5 milijuna dolara, mramor, travetin, ekozin i drugo vapnenačko kamenje s 4,9, građevinska stolarija i ostali proizvodi za građevinarstvo od drva te folije od aluminija s po 3,8 milijuna dolara.

Vrijednost uvoza iz Kine u 2021. godini je iznosila 1,2 milijarde dolara, a najviša je kod električnih strojeva i aparata s posebnom funkcijama sa 123 milijuna dolara, potom električnih aparata za žičnu telefoniju i telegrafiju sa 76,2, željezni ili čelične konstrukcija 72,2 milijuna dolara itd.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), kineska izravna ulaganja od 1993. do kraja 2021. godine kumulativno iznose 179,5 milijuna eura, a prema preliminarnim podacima u 2021. iz Kine je u Hrvatsku uloženo 60,3 milijuna eura, tako da se Narodna Republika Kina nalazi na 25. mjestu po izravnim ulaganjima u Hrvatsku. (Ivica Korman)

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.