Nedavne oluje koje su poharale regiju bile su posljedica intenzivnog toplinskog vala koji je zahvatio cijelo Sredozemlje. No iako ljetne oluje nisu novost, mnogi se pitaju možemo li ih očekivati češće u uvjetima globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena koji utječu i na Hrvatsku.
Osim što su za većinu Hrvatske zima i proljeće, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), bili kišni do vrlo kišni u odnosu na višegodišnji prosjek, loše vrijeme prati nas i u ljetnim mjesecima.
Posljednjih tjedana veći broj grmljavinskih oluja zahvatio je sjevernu Italiju, Sloveniju, Austriju, Hrvatsku te ostale susjedne zemlje.
Još se utvrđuju razmjeri štete nastale zbog velikog olujnog nevremena koje je 19. srpnja pogodilo Zagreb i Slavoniju i odnijelo ljudske živote.
Prema izvješću sa sjednice Vlade, troškovi sanacije brojnih oštećenih objekata, stambenih i gospodarskih, te javne infrastrukture znatno premašuju financijske kapacitete proračuna pogođenih županija, a mnogi se pitaju koliko je ta razorna oluja zapravo uobičajena.
Ljeti, tijekom razdoblja velike topline, može biti grmljavinskih oluja. Zato su one i česte na kopnu u toplom dijelu godine, objasnili su iz DHMZ-a za Hinu, dodavši kako su nedavne oluje bile posljedica intenzivnog toplinskog vala koji je zahvatio cijelo Sredozemlje.
S druge strane, naveli su da je grmljavinsko nevrijeme 19. srpnja, koje je nakon središnje Hrvatske nastavilo putovati prema istoku i sličnom žestinom zahvatilo brojne gradove, bilo jedno od jačih te je dio dugoživućeg grmljavinskog nevremena većih prostornih dimenzija, tzv. mezoskalnog konvektivnog sustava, u sklopu kojeg su se stvarale grmljavinske superćelije, odnosno sustavi s izraženom rotacijom.
Prema sezonskoj prognozi DHMZ-a za ljeto 2023., očekuje se iznadprosječno toplo vrijeme, a do sada smo već iskusili tri razdoblja izrazito visokih temperatura, odnosno tri toplinska vala.
