
Tema emisije “Riječ i život” bila je 11. godišnjica pontifikata pape Franje. Prvi papa Južnoamerikanac unio je kroz ovih jedanaest godina brojne promjene, a putem je mnoge svojim odlukama iznenadio. Za njega nema tabu tema, nije mu strano govoriti o svojem zdravlju, gaji viziju Crkve kao poljske bolnice koja će vidati rane potrebitima te svećenike, redovnice, redovnike i laike poziva na izlazak na periferije kako bi Božja Riječ došla do svih ljudi.
Upravo je papin poziv na izlazak na periferije osobito poticajan dominikancu, o. Ivanu Dominiku Iličiću, poglavaru Samostana sv. Jeronima u Rijeci.
– Susret sa čovjek, sa onima koji su na neki način odbačeni, daleko i od Crkve, a opet u dubini sebe traže Boga, traže pomoć. I to je prekrasno kada se dogodi susret sa čovjekom koji je u mnogim problemima i kada ga približiš Kristu jer on je taj koji rješava dubinski probleme, rekao je o. Ivan Dominika Iličić.
Na tome tragu otvorenosti i pružanja ruke marginaliziranima u društvu je i inicijativa koju o. Ivana Dominika Iličića da za jednog siromaha bez obitelji prikupi sredstva i pokrije troškove sprovoda kako bi osoba imala dostojanstven ukop.
Iva Škarica svoje slobodno vrijeme daruje za druge kroz volontiranje u Udruzi Savao koja na zagrebačkim ulicama brine za beskućnike.
– Naša udruga Savao se trudi da se svaka osoba osjeća dragocjeno, da svaka osoba zaista osjeti Božju ljubav, da zna da je vrijedna i pokušavamo svakoj osobi vratiti vjeru u same sebe i nepovredivo dostojanstvo. I nekako kroz to volontiranje i susret s ljudima se trudimo donijeti svjetlo tamo gdje je već dugo tama i donijeti Božju ljubav onima koji su je najpotrebitiji. Tako da se kroz naše korisnike trudimo zaista živjeti Kristovo Evanđelje, ali i ono što papa Franjo traži od Crkve u ovo vrijeme, rekla je Iva Šakrica.
Crkva koja treba izići iz same sebe je ono na što je papa Franjo pozvao dok je još bio kardinal Jorge Bergoglio, podsjetio je fra Darko Tepert, franjevac koji živi i radi u Rimu.
– Nije tu riječ samo o geografskim periferijama nego o egzistencijalnim periferijama i to je ono što vidimo u cijelom pontifikatu. Vidimo u njegovom djelovanju, cijelom pontifikatu iskorak prema onima koji su na rubu, prema jedan mnogo snažniji iskorak prema siromašnima, prema onima koji su potrebni pomoći, ali isto tako i onima koji su na rubu Crkve i vjere i to je ono što možda mnoge katolike ponekad zasmeta jer se osjete zanemarenima, ali s druge strane meni je to jedan znakovit način nasljedovanja Isusovog djelovanja jer on nije oko sebe okupljao svećenike iz hrama nego je bio među grešnicima, carinicima i skupljao oko sebe jednostavne ljude, galilejske ribare i to je put koji je izabrao papa Franjo u svom pontifikatu, rekao je fra Darko Tepert.
Papa Franjo ne ustručava se u svojim aktivnostima koristiti kolica i štapove, a često govori o svom zdravlju, napomenula je HRT-ova akreditirana novinarka pri Svetoj Stolici u prilogu.
– To je čovjek koji ima veliko povjerenje u providnost, to je čovjek koji nema predrasude prema starosti. On bi, dakle odbacivanjem svog bolesnog tijela svima drugima dao znak da su zbog kolica ili druge fizičke spriječenosti nesposobni za vršenje svoje službe, ne. Papa govori da nema kulture odbacivanja i to pokazuje svojim primjerom, poštujući svoje tijelo, ali i svoj zdravi duh, rekla je Anđela Jeličić Krajcar.
Papa Franjo, iako u 87. godini života i narušena zdravlja ne posustaje, provodi reforme, susreće se s ljudima iz cijelog svijeta i svojom jednostavnošću navješćuje Evanđelje., stoji u objavi na stranici hrt.hr.