Najveći interes za zlato u Hrvatskoj obično pokazuju županije sjeverozapadne i istočne Hrvatske, dok relativno najmanji bilježe one na Jadranu, rezultati su novog istraživanja na temelju podataka za cjelokupnu 2025. godinu.
Industrija zlata u Hrvatskoj na povijesnom je vrhuncu; Aurodomus ističe kako je čak 35,6 posto hrvatskih građana barem jednom kupilo investicijsko zlato ili srebro, a rezultati novog istraživanja pružaju dodatni uvid u to kako se taj interes raspoređuje po regijama.
Analiza je provedena na temelju indeksa pretraga za tri popularna pojma pretraživanja na tražilici Google – ‘zlato’, ‘cijena zlata’ i ‘investicijsko zlato’. Rezultati pokazuju obrazac koji se dosljedno pojavljuje u svim trima kategorijama, a upućuje na poprilične regionalne razlike u zanimanju za zlato.
U prosjeku, stanovnici sjevera i istoka zemlje pretražuju pojam ‘zlato’ oko 30 posto češće nego stanovnici jadranskih županija. Razlika je pritom dovoljno izražena da upućuje na stabilan regionalni trend, pogotovo jer je sličan odnos vidljiv u svim ispitanim kategorijama.
Najizraženije zanimanje za pojam ‘zlato’ bilježi Međimurska županija, dok su u vrhu i Krapinsko-zagorska, Osječko-baranjska te Karlovačka. Međimurska je vodeća i u pretragama pojma ‘investicijsko zlato’, dok su iza nje najzainteresiranije Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska županija.
Cijena zlata najviše se, pak, pretražuje u Virovitičko-podravskoj županiji, uz vrlo veliko zanimanje i u Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj te Karlovačkoj, redom županijama ‘na kontinentu’. Najveća iznimka u kontinentalnim županijama je Vukovarsko-srijemska, koja je u svim trima kategorijama pokazala niski interes.
Shodno tome, na dnu učestalosti pretraživanja obično su obalne županije; Istarska bilježi najmanji interes u dvjema od tri kategorije. Na začelju joj se u tim pretraživanjima redovito pridružuju i Zadarska te Dubrovačko-neretvanska županija, u kojoj se pojam ‘zlato’ pretražuje najmanje od svih.
Nameće se zaključak da, uz pokoju iznimku, stanovnici jadranskih županija općenito manje pretražuju takve pojmove. U pojedinim sjevernim i istočnim županijama interes za pojmom ‘investicijsko zlato’ tako je pet do sedam puta veći nego u jadranskim županijama s najnižim vrijednostima indeksa.
Jedina iznimka su Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska, koje su se u pojmu ‘zlato’ smjestile visoko, na peto i sedmo mjesto.
Također, više rezultate u tim pretragama otprilike postižu županije s nešto nižim BDP-om po stanovniku, a one s višim nerijetko su pri dnu. Spomenute Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, koje pokazuju razmjerno najmanje zanimanje za zlato, istovremeno su među vodećima u Hrvatskoj po BDP-u.
Zanimljivo je i da se, unatoč najvećem BDP-u po stanovniku, Grad Zagreb nalazi otprilike u sredini ljestvice u sva tri spomenuta pojma. Taj rezultat može se tumačiti kroz činjenicu da je riječ o daleko najvećoj i demografski najraznolikijoj sredini u Hrvatskoj.U širem kontekstu, navedeni rezultati pokazuju da interes za zlato u Hrvatskoj funkcionira kao indikator regionalnih razlika u financijskom ponašanju. Osim geografskih karakteristika, vidljiva je i uloga općeg ekonomskog standarda koji diktira zanimanje za taj plemeniti metal u različitim dijelovima zemlje.
Pripremio: Andrija Golub