Pametni telefoni, tableti i računala postali su sastavni dio naše svakodnevice. Koristimo ih za posao, školu, zabavu i komunikaciju. No, koliko god nam olakšavali život, sve je više pitanja o tome kakav utjecaj imaju na naše mentalno i tjelesno zdravlje, posebno kada je riječ o djeci.
Stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u broju sati provedenih pred ekranom, nego i u načinu na koji ih koristimo te u navikama koje stvaramo.
Psihijatar Filip Mustač kaže kako smo danas skloni raditi više stvari odjednom, odgovarati na poruke dok gledamo seriju, pratiti društvene mreže tijekom rada ili učenja.
I pritom smo uvjereni da nam to ide odlično.
– Dosta smo skloni multitaskingu i sigurni da to jako dobro radimo, da štedimo vrijeme. A zapravo nas to često dovodi do toga da budemo odsutni, površni i da ne dosežemo svoj puni potencijal, pojašnjava.
Umjesto stalnog “prebacivanja” pažnje, savjetuje svjesnije upravljanje vremenom pred ekranom.
Ako netko voli igrati igrice, nema razloga da to ne radi, ali planirano i s mjerom. Primjerice, odvojiti dva sata vikendom i uživati u tome.
Poremećaji spavanja često su prvi znak da je organizam pod opterećenjem.
Prema riječima dr. Mustača, upravo su problemi sa snom jedan od najčešćih razloga zbog kojih se ljudi javljaju psihijatru ili psihologu.
– Poremećaji spavanja znaju biti prvi znak zbog kojeg se ljudi jave stručnjaku. A onda se često pokaže da u pozadini postoji veći problem na kojem treba raditi, ističe.
Manjak sna ne znači samo umor i lošiju koncentraciju.
On utječe i na apetit, npr. povećava želju za ugljikohidratima, što dugoročno može pridonijeti razvoju pretilosti, i kod djece i kod odraslih.
Kada se tome pridoda i kasnonoćno korištenje mobitela ili gledanje sadržaja prije spavanja, jasno je koliko su navike povezane., više pročitajte na hrt.hr