Jesu li cjepiva sigurna i učinkovita? Najčešća su pitanja koja prethode odluci o cijepljenju. Često je razmišljanje da zdravom tijelu nije potrebno cjepivo, kao ni mladima koji se mogu nositi sa zaraznim bolestima. Štoviše, drži se da će imunitet bolje ojačati kad se preboli bolest nego cijepljenjem.
Gledajući iz vlastite perspektive, zanemaruju se koristi cijepljenja za cijelu zajednicu u kojoj nisu svi mladi i zdravi.
Na neke od tih nedoumica donosimo odgovore u razgovoru s autoritetima virologije i imunologije – našim, ali svjetski priznatim virolozima i imunolozima, akademikom Stipanom Jonjićem, osnivačem i predstojnikom Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, i riječkim znanstvenikom s njemačkom adresom prof. dr. sc. Lukom Čičin-Šainom, voditeljem Odjela za virusnu imunologiju u Helmholtz centru za infektivna istraživanja u Braunschweigu.
Cijepljenjem štitimo druge
– Dobrobiti cijepljenja su višestruke jer ona ponajprije pružaju zaštitu od ozbiljnih zaraznih bolesti, što uz prevenciju infekcije, uključuje i smanjenje smrtnosti te invaliditeta povezanih s tim bolestima, ističe prof. Jonjić.
Sveukupno, cijepljenje pridonosi poboljšanju javnog zdravlja sprječavanjem širenja bolesti u populaciji. Ono neizravno štiti i druge članove zajednice, čime se može postići tzv. kolektivni imunitet. Upravo zahvaljujući cijepljenju, mnoge teške bolesti, poput velikih boginja, dječje paralize, difterije i ospica, danas su iskorijenjene ili pod kontrolom.
Uz to, cijepljenje je ključno za zaštitu osjetljivih skupina koje ne mogu primiti cjepivo, poput imunokompromitiranih osoba. Sve u svemu, riječ je o jednoj od najučinkovitijih i ekonomski najisplativijih mjera javnog zdravstva za sprječavanje i kontrolu zaraznih bolesti.
– No sve navedene dobrobiti ne isključuju važnost svjesnosti o mogućim nuspojavama cjepiva. O njima je potrebno razmišljati i otvoreno komunicirati kako bi se održalo povjerenje javnosti i spriječili mogući problemi, poručuje prof. Jonjić.
Rizici cijepljenja
– Cijepljenje je postupak kojim aktiviramo naš imunosni sustav da ciljano prepozna molekule određenog virusa ili bakterije, a da se ne izložimo riziku od infekcije i bolesti. Tako možemo stvoriti imunosnu zaštitu uz puno manje rizike, ističe prof. dr. Luka Čičin-Šain.
Rizici cijepljenja uglavnom su reakcije na mjestu cijepljenja, poput bola i otekline mišice, te povišena temperatura i klonulost, što je znak da se imunosni sustav aktivirao i proizvodi interferone. Kod cijepljenja odraslih, osobito mladih odraslih, ti simptomi mogu biti izraženiji, dok u starijoj dobi jenjavaju, jer imunosni sustav s godinama slabi, a time i njegova reaktogenost. Teže i trajne nuspojave su moguće, ali iznimno rijetke.
Profesor Jonjić dodaje kako je važno naglasiti da su koristi cijepljenja mnogo veće od rizika jer bolesti protiv kojih se cijepimo mogu uzrokovati teške i dugotrajne posljedice, pa i smrt.
– Iako se ponekad preuveličava važnost rizika cijepljenja, valja istaknuti da stroga klinička ispitivanja i kontrole kvalitete cjepiva uvelike smanjuju te rizike. Posebno je važna jasna i točna javnozdravstvena komunikacija, nastavlja prof. Jonjić.
Sama prijava nuspojave ne znači automatski da je ona uzročno-posljedično povezana s cijepljenjem. Važno je i poznavanje kontraindikacija, kako bi se spriječile neželjene reakcije, osobito kod osoba koje su imale neželjene reakcije na prijašnje doze.
Sva cjepiva prolaze tri faze kliničkih ispitivanja na desecima tisuća ispitanika i o njihovu odobravanju za primjenu odlučuju neovisne agencije za lijekove – kod nas HALMED, na europskoj razini EMA, HALMED i za američko tržište FDA., više donosi hrt.hr.