Foto: VCG
Nekoliko japanskih građanskih udruga zajednički je 7. srpnja održalo komemorativni skup u prefekturi Saitama, blizu Tokija, kako bi obilježile 89. godišnjicu Incidenta od 7. srpnja, koji je označio početak sveobuhvatne japanske agresije na Kinu. Među udrugama koje su sudjelovale na jučerašnjem skupu bili su Udruga za japansko-kinesko prijateljstvo 15. kolovoza, Udruga za nasljeđivanje čuda iz Fushuna i Udruga za mir i prijateljstvo Japana i Kine Kanto. Sudionici skupa ozbiljno su se osvrnuli na povijest agresije militarističkog Japana i izrazili protivljenje pogrešnim postupcima vlade Sanae Takaichi, kao što su širenje senzacionalističkog narativa o tzv. „prijetnji iz susjedstva” i ubrzavanje vojne ekspanzije. Također su pozvali japansku vladu i društvo da ispravno sagledaju povijest agresije i zalažu se za miroljubivi razvoj.
Posljednjih godina Japan neprestano povećava trgovinu vojnom opremom, ublažava ograničenja na izvoz oružja i širi vojni angažman, zbog čega treba ostati na visokom oprezu. Između Japana i Kine nalazi se samo uzak morski pojas. Ako Japan Kinu promatra kao „izmišljenog neprijatelja”, time sam sebi sužava prostor za razvoj, što je osnovna sigurnosna i obrambena činjenica. Trenutačno Japan, zanemarujući tu činjenicu, neprestano izaziva nerazumne rasprave, što je krajnje besmisleno.
Foto: VCG
Nakon Drugog svjetskog rata Japan je više od 80 godina živio u miru, ali unatoč tomu ondje i dalje nedostaje sustavno obrazovanje o povijesti. Vladine institucije, poput Ministarstva obrazovanja, znanosti i tehnologije, dugoročno izbjegavaju ta pitanja, zbog čega mnogi mladi ljudi u Japanu nemaju dovoljno znanja o povijesti agresije. Ne mali broj njih čak ni ne zna da je Japan u prošlosti izvršio agresiju na Kinu, što je doista zabrinjavajuće. Japanski desničarski političari iskoristili su nezadovoljstvo građana zbog gospodarske stagnacije i političkog kaosa za izazivanje konfrontacija radi ostvarivanja vlastitih političkih interesa, što je vrlo opasno. Takvi bi radikalni koraci mogli vratiti Japan na stari opasni put.
Jedan predavač sa Sveučilišta za međunarodne studije Kanto izjavio je novinarima da japanska vlada sve do danas nije službeno priznala teške ratne zločine, poput djelovanja Jedinice 731, koja je bila zadužena za bakteriološko i kemijsko ratovanje, kao ni prisilnog regrutiranja „žena za utjehu”. U povijesnim udžbenicima masakr u Nanjingu ublažen je u „Incident u Nanjingu”, a sadržaji o agresiji tijekom Drugog svjetskog rata u velikoj su mjeri izostavljeni. Prošle su se godine, u reviziji pojedinih udžbenika, ponovno pojavili i agresivni izrazi poput „Velike istočnoazijske sfere zajedničkog prosperiteta”. U obrazovanju o povijesti nužno je istinito bilježiti činjenice da je Japan bio počinitelj zločina, kako bi mladi ljudi mogli saznati povijesne činjenice, jer samo otvoren razgovor o povijesti može sljedećim generacijama omogućiti stvarno razumijevanje okrutnosti rata i dragocjenosti mira.
Sudionici skupa smatraju da Japan može na ispravan način zadobiti povjerenje susjednih zemalja samo ako ispravno sagleda povijest agresije, preuzme odgovornost za povijesne zločine, pridržava se 9. članka pacifističkog Ustava i zaustavi samovoljne neomilitarističke postupke. Jedino tako istočna Azija može ostvariti dugoročan i miran razvoj.