Udruga Glas poduzetnika nakon odgovora Ministarstva financija na primjedbe iz e-Savjetovanja upozorava da su ključni problemi novog modela oporezivanja paušalnih obrtnika ostali neriješeni.
Ministarstvo financija u svojim je odgovorima praktično potvrdilo dio onoga na što UGP upozorava od početka: među paušalnim obrtnicima postoje velike razlike u stvarnim troškovima poslovanja, prelazak iz jednog razreda u drugi može izazvati nagli rast porezne obveze, a obrtnik i zaposleni radnik nisu ekonomski ni pravno usporedive kategorije.
Problem je, dakle, priznat. Ali nije riješen.
Ministarstvo javnosti i dalje nije dalo ključni odgovor: zašto se priznati izdaci za obrtnike s primitkom između 40.000 i 50.000 eura smanjuju upravo na 70 posto, a za one između 50.000 i 60.000 eura na svega 55 posto?
U objavljenoj dokumentaciji i odgovorima nismo dobili podatke o stvarnim troškovima tih obrtnika ni analizu po djelatnostima. Nismo dobili jasan odgovor kako je inflacija utjecala na nominalni rast primitaka. Nismo dobili ni cjelovitu procjenu ukupnog učinka poreza i doprinosa.
Dobili smo odluku. Nismo dobili dokaz zašto je upravo ta odluka opravdana.
Posebno zabrinjava što Ministarstvo samo priznaje da prelazak granice razreda može rezultirati većim skokom porezne obveze, ali to opravdava time da je riječ o obilježju razrednog sustava.
To nije rješenje. To je potvrda problema na koji UGP upozorava.
Ako porezni sustav poduzetnika dovodi u situaciju da mora računati isplati li mu se prihvatiti dodatni posao jer bi prelaskom praga mogao završiti s nerazmjerno većim davanjima, država šalje vrlo lošu poruku.
Ne rasti previše, jer ćeš za rast biti kažnjen.
Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo financija, ukupna godišnja davanja za porez i doprinose u šestom poreznom razredu rastu za oko 30 posto, dok u najvišem razredu rastu za oko 66 posto.
To nije tehnička korekcija.
To je ozbiljno povećanje opterećenja malih poduzetnika.
Istodobno, Ministarstvo procjenjuje da će izmjene paušalnog oporezivanja povećati prihode jedinica lokalne i područne samouprave za 23,5 milijuna eura.
Ako je država mogla procijeniti koliko će dodatno uprihoditi, UGP postavlja jednostavno pitanje:
Je li procijenila što će ta dodatna naplata napraviti poslovanju ljudi od kojih će je naplatiti?
Je li analiziran učinak na rast poslovanja, prihvaćanje novih poslova, ulaganja i zapošljavanje? Je li analiziran utjecaj inflacije i različitih stvarnih troškova pojedinih djelatnosti?
U objavljenim odgovorima takvu procjenu nismo vidjeli.
UGP ne tvrdi da analize ne postoje.
Upravo zato ih tražimo.
Od Ministarstva financija zatražili smo postojeće analize, izračune, simulacije i podatkovne podloge na kojima se predloženi model temelji.
Pokažite analizu iz koje proizlazi zašto upravo 70 i 55 posto.
Pokažite ukupni učinak poreza i doprinosa.
Pokažite kako su u model uključeni inflacija, različite djelatnosti i stvarni troškovi poslovanja.
Pokažite procjenu kako će novi model utjecati na rast i poslovne odluke obrtnika.
Istodobno smo od Ureda za zakonodavstvo zatražili dokumentaciju o tome kako je u ovom slučaju provedena i ocijenjena procjena učinaka propisa.
O otvorenim pitanjima obavijestili smo i Hrvatski sabor te zatražili da se prije odlučivanja od predlagatelja zatraže odgovarajuće analitičke podloge i obrazloženja.
UGP ne traži analizu koja će dokazati da je mjera loša.
Tražimo činjenice.
Ako analize pokažu da značajni negativni učinci nisu utvrđeni, UGP će to jasno prenijeti članovima i javnosti. Ako pokažu značajne negativne učinke, očekujemo da se oni ozbiljno razmotre prije donošenja zakona.
Ako relevantni gospodarski učinci uopće nisu analizirani, tada se otvara ozbiljno pitanje kako je provedena procjena učinaka propisa.
UGP pozdravlja činjenicu da se nakon reakcije poduzetnika i razgovora s njihovim predstavnicima odustalo od povećanja opterećenja za paušalne obrtnike do 40.000 eura godišnjih primitaka.
To pokazuje da se loša rješenja mogu mijenjati kada se argumenti poduzetnika ozbiljno saslušaju.
Ali posao nije završen.
Za poduzetnike iznad 40.000 eura ostaje model koji stvara nagle porezne skokove, može destimulirati rast i nedovoljno uzima u obzir velike razlike u stvarnim troškovima poslovanja.
Ako su brojke opravdane, poduzetnici i javnost imaju ih pravo vidjeti.
Ako nisu, model treba promijeniti.
Ministarstvo je priznalo problem. Sada očekujemo da ga i riješi, stoji u priopćenju Udruge Glas poduzetnika.