„Kinesko modernizacijsko iskustvo nudi se kao izbor modernizacijskim naporima cijeloga svijeta“- iz izvješća glavnog tajnika Xi Jinpinga na otvaranju 20. kongresa Komunističke partije Kine

Uvodnim izvješćem glavnog tajnika Komunističke partije Kine i kineskog predsjednika Xi Jinpinga na zasjedanju u Velikoj narodnoj dvorani na Tiananmenu 16. listopada otvoren je 20. kongres Komunističke partije Kine. Ovaj središnji politički događaj u Kini jedinstvena je prilika da od strane kineskog najvišeg čelništva dobijemo pregled i ocjenu glavnih izazova i uspjeha u posljednjem petogodišnjem razdoblju razvoja kineske partije i države, te razvojne, organizacijske i programske smjernice za (najmanje) narednih pet godina.

Podnoseći izvješće o djelovanju i aktivnostima tijekom mandata 19. kongresa (održanog u listopadu 2017.g.), s dodatnim osvrtom na cjelokupno razdoblje vlastitog presjedanja kineskom partijom od 18. kongresa u 2012.g., glavni tajnik Xi Jinping je obuhvatno sabrao stav kineske partijske središnjice oko temeljnih zadataka i izazova u proteklom razdoblju te izložio prijedloge za „sveobuhvatno produbljivanje“ reformskih napora u suočavanju s budućim izazovima.

U jedno i pol satnom izlaganju Xi se kroz izvješće (u tekstualnom obliku dugom gotovo 30 stranica) dotakao pitanja o kojima će u sljedećim danima tek uslijediti iscrpna rasprava i analiza, ipak spomenimo neke od prvih dojmova koji su najviše zaokupili pažnju svjetske i kineske javnosti. Od aktualnih tema, u nezaobilaznom fokusu je bila borba protiv pandemije i možebitno popuštanje anti-pandemijskih mjera u Kini. Naspram nekih očekivanja radikalnog zaokreta prema „otvaranju“, izvješće je u potpunosti podržalo nužnost nastavka provedbe tzv. politike „nulte tolerancije“.

U pogledu odnosa „u tjesnacu“ i sjedinjenja Tajvana s maticom ističe se rješenje mirne reintegracije i sprječavanja stranog miješanja u unutrakineske poslove. Onkraj bombastičnih naslova u svjetskim medijima potaknutim nedavnim tenzijama nakon posjete predsjednice Predstavničkog doma SAD-a Tajvanu, ne odbacivanje mogućnosti uporabe sile prilikom reintegracije, koje je ponovljeno u izvješću, nije novina u kineskom pristupu ostvarenju cilja sjedinjenja matice.

Foto: VCG

Foto: VCG

Kod ostalih tema, presjek početnih utisaka iz važnijih svjetskih medija ukazuje da Xijevo izvješće teži potvrditi povjerenje partije i naroda kontinuitetom svih važnijih političkih linija iniciranih ili potvrđenih 19. kongresom, a naspram tekuće sigurnosne i gospodarske krize na globalnoj razini nudi sigurnost i razvoj kao ključne riječi za gospodarske, društvene i vanjskopolitičke izazove.

Vanjskopolitički ciljevi tako potvrđuju temeljne principe kineske neovisne vanjske politike, uzajamnog poštovanja suvereniteta, ne miješanja u unutarnje poslove, odbacivanja hegemonizma, unilateralizma i „nasilničkog“ odnosa prema slabijim državama, ali također reflektiraju recentne izazove u međunarodnim odnosima odbacivanjem „hladnoratovskog mentaliteta“, protekcionizma i „dvostrukih standarda“ , te zagovaranjem multilateralizma, dijeljene sigurnosti i inicijativa za globalnu sigurnost i globalni razvoj.

Foto: VCG

Foto: VCG

U sličnom smislu se može protumačiti obnovljeni naglasak na konceptu „zajedničkog prosperiteta“, izgradnji društva smjernog blagostanja i nastavku provedbi politika usmjerenih na smanjenje društvenih razlika, pravednijoj preraspodjeli, poticanju rasta srednje klase i održivom očuvanju životne sredine. Unatoč korigiranoj projekciji gospodarskog rasta za 2020.g. uslijed poteškoća sa sporadičnim zastojima uzrokovanih pandemijom, gospodarska modernizacija i visokotehnološki razvoj nisu smetnuti s popisa najvažnijih prioriteta u narednom dugoročnom razvoju. Pri čemu, u skoroj budućnosti će se vjerojatno  još razglabati novoinaugurirana dugoročna projekcija završetka plana izgradnje temelja socijalističke modernizacije do 2035.g., te „snažne i moderne socijalističke države harmoničnog i uređenog društva navlastite demokratske kulture“ do kraja prve polovine ovoga stoljeća.

Među dalekosežnijim utiscima jučerašnjeg Xijeva izvješća možda bi se mogla projicirati odvažnija ocjena sveukupnog reformističkog razvoja socijalizma s „kineskim karakteristikama“ i stogodišnje povijesti razvoja Komunističke partije Kine općenito. Tridesetogodišnji proces postupne „sinizacije“ socijalizma i njegovih marksističkih teorijskih polazišta se dovršava i počinje nadograđivati njegovom „snažnijom“ internacionalizacijom. Jer, nasuprot „kinesko karakteristične“ partikularnosti kojom je Kina dosad otklanjala mogućnost izvoza vlastitog razvojnog „modela“; sada, prema riječima Xija, „kinesko modernizacijsko iskustvo se nudi kao izbor modernizacijskim naporima cijeloga svijeta“. (Ivica Bakota)

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.