U zaštiti bioraznolikosti se očekuje “pariški trenutak”

Foto: VCG

Ako kažemo da je “Pariški sporazum” putokaz u globalnoj reakciji na klimatske promjene, onda tekuća 15. Konferencija ugovorenih strana “Konvencije o biološkoj raznolikosti”(COP15) nosi puno očekivanja svih strana kao drugi “pariški trenutak”.Petnaestog ovog mjeseca navečer, kineski predsjednik Xi Jinping se preko video veze obratio na svečanosti otvaranja druge faze COP15, održanoj na visokoj razini u kanadskom Montréalu, apelirajući pritom na “zajedničko promoviranje harmonijskog suživota čovječanstva i prirode, oblikovanje Zajednice svih bića na Zemlji, i zajedničku izgradnju čistog i lijepog svijeta”. Xi je podnio i 4 prijedloga za ispunjenje tih ciljeva. Riječ je o najnovijim nastojanjima Kine kao predsjedavajuće zemlje COP15 za unaprjeđenje globalnog upravljanja bioraznolikosti. Elizabeth Maruma, izvršna tajnica Tajništva UN-a “Konvencije o biološkoj raznolikosti” smatra da Xijev govor igra veliku i vodeću ulogu u tekućim pregovorima o Globalnom okviru bioraznolikosti nakon 2020. (Post-2020 Global Biodiversity Framework), stoga je ona optimistična da će COP15 postići očekivane rezultate.

Foto: VCG

Foto: VCG

COP15 je prva globalna konferencija UN-a s biološkom civilizacijom kao glavnom temom. Prošlog listopada se prva faza COP15 održala u kineskom Kunmingu, i ondje je usvojena “Deklaracija iz Kunminga”, koja apelira na razne strane da poduzmu poteze za zajedničku izgradnju Zajednice svih bića na Zemlji. Godinu dana kasnije, Kina nastavlja ulogu kao predsjedavajuća zemlja na drugoj fazi COP15.Od međunarodne zajednice se očekuje da se pod koordinacijom i promoviranjem Kine, na

Konferenciji će se izgradi konsenzus raznih strana, unaprijedi zajedničke poteze, čime će se poboljšati zaštita bioraznolikosti.

U bioraznolikost su uključeni pojmovi iz tri sektora, odnosno to su ekosustav, rasa i geni, koji podrazumijevaju važan temelj postojanja i razvoja čovječanstva. Trenutno je bioraznolikost izložena prema dvije realnosti, jedna je kriza, a druga je prilika. “Kriza” podrazumijeva da je u zadnjih 100 godina aktivnosti čovječanstva uzrokovano izumiranje rasa s brzinom stotinu puta bržom  nego li je prirodno izumiranje. Glavni tajnik UN-a António Guterres je istaknuo da će prema predviđanju, do 2030.,  degradacija globalnog ekosustava svake godine uzrokovati gubitak u vrijednosti 3 bilijuna američkih dolara. Dok “prilika” podrazumijeva da je najvažniji cilj na COP15 da se razvija i usvoji Globalni okvir bioraznolikosti nakon 2020. Ako se to ostvari, to će postaviti ciljeve, izjasniti puteve i stvoriti “povijesne prilike” za zaštitu bioraznolikosti u idućih 10 godina, čak i dulje.

Foto: VCG

Foto: VCG

U takvim okolnostima, moto COP15 je postavljen kao: „Ekološka civilizacija – izgradnja zajedničke budućnosti za sav život na Zemlji“(Ecological Civilization—Building a Shared Future for All Life on Earth), i to su bile ključne riječi Xijevih govora dvije godine uzastopce na COP15. Radi realizacije te vizije, Xi je u ovogodišnjem govoru apelirao da se treba izgraditi globalni konsenzus o bioraznolikosti, unaprijediti globalni proces zaštiti bioraznolikosti, realizirati zeleni razvoj putem zaštite bioraznolikosti, te očuvati globalni poredak za zaštitu bioraznolikosti na ravnopravni i razumni način. Te 4 inicijative su izravno ciljale na poteškoće u zaštiti bioraznolikosti u kojoj one nisu samo ciljevi i sredstva, već je i označen smjer upravljanja globalnom bioraznolikosti.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.