Odgovarajući na upit Hine o tome razmišlja li se, po uzoru na Španjolsku, Mađarsku i Italiju, koje su uvele ili najavile porez na prekomjernu dobit bankarskog sektora, o sličnim mjerama u Hrvatskoj, iz Ministarstva financija istaknuli su da posljednjih nekoliko mjeseci kontinuirano, na razini zemalja članica europodručja, potiču raspravu u odnosu na posljedice nakon odluka koje su donesene u području monetarne politike Eurosustava.
U prvom redu, objašnjavaju iz Ministarstva, to je vezano za povećanje tzv. deposit facility rate, tj. stopa po kojoj se ukamaćuje višak likvidnosti koji poslovne banke drže kod središnjih banaka, što će rezultirati znatnim povećanjem dobiti u bankarskom sektoru u 2023. godini.
Iako takva monetarna politika i donesene odluke pozitivno utječu na snizivanje inflacije, ističu iz Ministarstva, nedvojbeno je i da imaju negativne posljedice koje se, prije svega, odražavaju s jedne strane na smanjenje dobiti koju središnje banke uplaćuju u nacionalne proračune, dok se s druge strane povećavaju aktivne kamatne stope za potrošače.
– Iako monetarna politika nije u nadležnosti Ministarstva financija ni Vlade Republike Hrvatske, analiziramo situaciju te razmatramo niz mjera, uključujući i one iz područja porezne politike kako bi navedene negativne posljedice takvih odluka iz područja monetarne politike imale što manji utjecaj na standard hrvatskih građana, poručili su iz Ministarstva financija.
Neke članice EU-a već su uvele takav porez, među ostalima Španjolska i Mađarska. Potonja je definirala i da banke mogu umanjiti i do 50 posto svoju poreznu obvezu glede tog jednokratnog poreza ako povećaju kupnju državnih obveznica.
