Foto: VCG
Ima značajne simbolike u činjenici da je ovogodišnji, povratnički summit BRICS-a održan u najmanjoj državi ovog saveza, koja se pritom njemu pridružila i posljednja. Južnoafrička Republika je, treba to današnju javnost, konzumente ubrzanog životnog tempa redovno podsjećati, jedna od najtamnijih mrlja zapadne demokratije. Mjesto aparthejda koji je umalo doživio dvadeset i prvo stoljeće. Mjesto dvostrukih standarda, gdje je hipokrizija bijelog čovjeka dostigla zenit a njegova “bijela” civilizacija pokazala potpuno pomračenje.
Foto: VCG
JAR je danas punopravna članica BRICS-a, multilateralne platforme koju odlikuju impresivni brojevi: Pet država članica čine 40% svjetskog stanovništva, jednu četvrtinu svjetskog bruto društvenog proizvoda, 16% ukupne svjetske trgovine. To su impresivni brojevi koji otkrivaju i da postoji značajna mogućnost unapređenja odnosa država ovog saveza koje, ne treba bježati i to reći, imaju različita društvena uređenja, prošlost, pa i sadašnjost.
Foto: VCG
Pojedinci, naročito na zapadu, inzistiraju na razlikama koje postoje, izražavajući skepsu u pogledu budućnosti BRICS-a i saradnje između pojedinih država. Također, ističe se antizapadnjaštvo pa i antiamerikanizam kao suština ovog saveza, podsjećajući da je članica saveza i Rusija koja je faktički u ratu sa Zapadom, kao i Indija, koju Zapad računa kao svog saveznika u tom dijelu svijeta. Takve ocjene su promašene, jer da su istinite odnosno da se nalaze u suštini ovog saveza, na BRICS ne bi blagonaklono gledali i saveznici Zapada kao što je Saudijska Arabija, ali i oni koje Zapad proglašava neprijateljima poput Venezuele ili Irana. Istina, razvoj multipolarnog svijeta i institucija poput BRICS-a neminovno dovodi do smanjenja globalnog utjecaja pojedinih država i konkretno Sjedinjenih Država, ali to nije cilj, nego posljedica.
Foto: VCG
Da li je takav svijet lošiji, kao što nas pokušavaju uvjeriti skeptici? Pogledajmo na primjeru Južnoafričke Republike, zemlje domaćina aktuelnog, petnaestog BRICS-a. Predsjednik Cyril Ramaphosa sa kineskim kolegom, predsjednikom Xi Jinpingom supredsjedavao je Kinesko-afričkim dijalogom lidera. Ove godine Kina i JAR slave 25 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa koji su uspostavljeni nakon apartheida i prvih demokratskih izbora. U prvoj polovini 2023. bilateralna trgovina između dvije države dostigla je 28,25 milijardi američkih dolara, što je povećanje od 11,7% u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju zvanični podaci. Kina je 14 godina zaredom najveći trgovinski partner Južne Afrike, dok je Južna Afrika najveći trgovinski partner Kine u Africi 13 uzastopnih godina.
Foto: VCG
Impresivni su pokazatelji i ako se gleda iz sveafričke perspektive: Kina je 14 godina zaredom najveći trgovinski partner Afrike. Dvije strane su zajedno izgradile i pustili u rad preko 10.000 kilometara željeznice, skoro 100.000 kilometara autoputa i niz važnih infrastrukturnih projekata, uključujući aerodrome, pristaništa, mostove i elektrane. Zato afričke države poput Nigerije ili Etiopije žele pristupiti BRICS-u. I ne samo one, nego i mnoge druge, poput pominjanih rivala sa Bliskog Istoka, ali i države sa najvećom populacijom muslimana – Indonezije, zatim Argentine, itd.
Foto: VCG
Na 5. samitu održanom 2013. godine, prijedlozi kineske strane su trasirali put BRICS-a ka integrisanju tržišta, višeslojne mreže, povezanosti kopnom, zrakom i morem i većoj kulturnoj razmjeni. Danas je, uz sve globalne izazove koji se reflektuju i na multilateralne institucije i forume kakav je i BRICS, svijet mjesto na kojem se čuju različiti glasovi. Ne mora multipolarna redistribucija moći voditi ka geopolitičkoj galami, kako očekuju zloslutnici. Štaviše, u svijetu prirodnih i društvrnih potresa potrebno je povjerenje u strukture i dijalog. (Faruk Borić)