Financiranje za suočavanje s tim izazovom djelić je iznosa namijenjenog borbi protiv zaraznih bolesti, navodi se u istraživanju Instituta za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu (EPIC).
Njegovo godišnje izvješće o kvaliteti života vezanoj uz zagađenje zraka Air Quality Life Index (AQLI) pokazalo je da onečišćenje zraka finim česticama poput onih iz ispušnih plinova vozila i industrije, šumskih požara i još mnogo toga ostaje “najveća vanjska prijetnja javnom zdravlju”.
Kad bi svijet trajno smanjio te zagađivače u skladu s ograničenjima njihovih razina u zraku koje je utvrdila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), prosječna osoba bi dodala 2,3 godine na svoj očekivani životni vijek.
U Hrvatskoj bi prosječni stanovnik dobio 0,97 godina života.
Fine čestice povezane su s bolestima pluća, srca, moždanim udarima i rakom.
Za usporedbu, duhan skraćuje očekivani životni vijek u svijetu za 2,2 godine, dok je pothranjenost djeteta i majke odgovorna za smanjenje životnog vijeka od 1,6 godina.
Priča Sjeverne Amerike o poboljšanju onečišćenja zraka posljednjih desetljeća slična je Europi, ali i dalje postoje velike razlike između zapadne i istočne Europe, s Bosnom i Hercegovinom koja je najzagađenija zemlja na kontinentu. BiH je na 27. mjestu s mogućim dobitkom od 1,84 godine života uz poboljšanje kvalitete zraka.
Na vrhu u Europi su uz najbolji Island koji je na 221. mjestu uz ispunjene smjernice WHO-a, zemlje poput Finske, Švedske i Norveške koje su na 182. 181. i 180. mjestu i čiji bi stanovnici dobili 0,01 do 0,06 godina života da se te zemlje usklade s preporukama WHO-a.
Od 245 analiziranih zemalja i teritorija Hrvatska je na 74. mjestu i njezin prosječni stanovnik dobio bi 0,97 godina života s poboljšanjem kvalitete zraka u skladu sa smjernicama WHO-a.
Australija je na visokom 241. mjestu s čistim zrakom.
Najbolje u svijetu stoje brojni otoci poput Arube, Bahama, Fidžija, Guama, Sejšela.
