Gig ekonomija, poznata i kao ekonomija povremenih poslova, obilježit će tržište rada 21. stoljeća, a u Hrvatskoj u njoj sudjeluje oko sto tisuća ljudi, istaknuto je na prvoj hrvatskoj Gig konferenciji, na kojoj su predstavljene i zakonske novosti kojima se u većoj mjeri regulira takav oblik rada.
Konferenciju je uz medijsko pokroviteljstvo Hine organizirao Komunikacijski laboratorij, a kako je istaknula profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) Vedrana Pribičević, prednost zaposlenja u gig ekonomiji je fleksibilnost, što osim kreiranja radnog vremena znači i mogućnost češćeg mijenjanja poslova.
– Gig ekonomija je fantastična vrsta nove slobode gdje ljudi mogu raditi koliko žele i zaraditi koliko žele. O njoj trebamo razmišljati kao o nečemu pozitivnom i nečemu što će obilježiti tržište rada 21. stoljeća, poručila je Pribičević.
Središte gig ekonomije su digitalne platforme ili aplikacije, najpopularnije u Hrvatskoj su Booking, Airbnb, Glovo, Wolt, Uber i Bolt, pri čemu se te kompanije primarno bave razvojem platforme i korisničke podrške, a nisu klasični poslodavac, pa se tako sve češće javljaju i pitanja radnih prava ljudi koji preko tih platformi rade.
Od oko 100 tisuća ljudi koji u Hrvatskoj sudjeluju u gig ekonomiji, navela je Pribičević, nekima je to stalni, a nekima povremeni posao.
Pritom, najveći dio gig ekonomije u Hrvatskoj otpada na transport i dostave, a Pribičević smatra da domaći IT-jevci i developeri tek trebaju u većoj mjeri otkriti velike mogućnosti rada za inozemne kompanije preko digitalnih platformi.
Više pročitajte na hrt.hr.