Svake godine nastane 71 kilogram otpada od hrane po osobi, što znači da previše toga kupujemo, pripremamo, pa posljedično i bacamo. Uz to, bacanje hrane, što se lako može spriječiti, dijelom je posljedica i nepravilnog čuvanja te nerazumijevanja oznaka o roku trajanja. Koliko hrane bacaju građani provjerila je HTV-ova ekipa.
Tijekom blagdana znatno se više kupuje i troši, ali poslije gotovo uvijek slijedi bacanje hrane. Prema istraživanjima, u Europskoj uniji više od pola hrane u smeću u trenutku bacanja bilo je jestivo. Dobra je vijest da je Hrvatska pri dnu u Uniji po bacanju hrane, ali ne zbog ekološke osviještenosti građana.
– Mi nemamo ekonomsku situaciju takvu da bismo si uopće priuštili bacanje, ja bih rekla, pogotovo, evo vidimo da je inflacija, cijene hrane su veće, rastu, rekla je Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane.
Zbog bacanja hrane rastu troškovi zbrinjavanja tog otpada. Sva hrana završi na odlagalištima, a velik udio biootpada upravo je otpad od hrane.
Što se tiče kućanstava, najbolja je preporuka planirati obroke i kupovati onoliko koliko ćemo konzumirati, jer jedino tako može se smanjiti količina hrane u smeću.
Više pročitajte na hrt.hr.