
Od svih ovisnosti – najviše ljudi završi u bolnici – zbog alkoholizma. A neslavna statistika pokazuje kako Hrvati prednjače u ispijanju alkoholnih pića u Europskoj uniji. Uoči međunardnog dana borbe protiv ove ovisnosti – održan je okrugli stol na kojemu je predstavljana Nacionalna strategija za borbu protiv alkoholizma.
Na okruglom stolu, održanom u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), istaknuto je da ovaj trend zahtijeva hitnu pažnju i kako bi se promijenio.
Izneseno je da zloupotreba alkohola predstavlja jedan od najozbiljnijih problema suvremenog društva, sve češće se pojavljujući u općoj populaciji, a alkohol se počinje konzumirati sve ranije u životu.
Konkretni problemi povezani s konzumacijom alkohola variraju diljem svijeta, a teret bolesti i smrtnosti stanovnika znatan je u većini zemalja.
Prema podacima Europske zdravstvene ankete za 2019., Hrvatska je među prvih pet zemalja po svakodnevnoj konzumaciji alkoholnih pića, s prevalencijom iznad 10 posto, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom i Portugalom.
Ti podaci zabrinjavaju, jer alkoholizam nije samo problem pojedinaca nego ima šire posljedice na obitelji, zdravstvene sustave i društvo u cjelini, upozoreno je na okruglom stolu.
Štetna uporaba alkohola ubraja se među glavne čimbenike rizika za razvoj bolesti, invaliditeta i smrti te nosi sa sobom niz ozbiljnih zdravstvenih posljedica, uključujući bolesti jetre, srca, mentalne poremećaje i ozljede.
Zanimljivo je da su po nekim pokazateljima istraživanja Health Behaviour in School-aged Children provedenog 2022., djevojčice (učenice) prestigle dječake (učenike) prvi put od 2002. godine.
– Ono što smo također primjetili je jedan porast u pijenju pogotovo kod djevojaka, koje po nekim pokazateljima prestižu mladiće. To vežemo uz pandemiju, mi kao zemlja nismo imali samo pandemiju nego i tu seriju potresa i čini se po svim podacima koje imamo da su ti negativni stresori veliki teže pogodili djevojčice nego dječake pa mi imamo i jedan porast u hospitalizacijama upravo u toj dobi, rekla je prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin.
Alkoholna pića najmanje jednom u životu pilo je 41.5 posto dječaka i čak 45 posto djevojčica u dobi od 13 godina te 66 posto mladića i čak 71 posto djevojaka u dobi od 15 godina.
Vrlo rani kontakt s alkoholnim pićima, već u dobi od 11 godina, imalo je ipak više dječaka nego djevojčica, i to 23 posto dječaka u odnosu na 15 posto djevojčica. Djevojke u dobi do 15 godina prestigle su mladiće i u opijanju pa se 43.0 posto djevojaka opilo najmanje jednom u životu dok se isto odnosi na 42,5 posto mladića u dobi od 15 godina.
Kao neke od preventivnih mjera istaknuto je informiranje mladih i cijele populacije, educiranje te aktivno podizanje svijesti javnosti o posljedicama pretjerane konzumacije alkohola.
– U tim okruženjima nažalost i ljudi teže stječu hrabrosti da potraže pomoć i da na kraju krenu na liječenje, odnosno rehabilitaciju, upozorila je Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH.
Sudionici okruglog stol zaključili su da je nužno zapošljavati psihologe u školama kako bi se sustav adekvatnije nosio s problemom konzumacije alkoholnih pića, kao i probir rizika u mentalnom zdravlju koji provode liječnici školske medicine na sistematskim pregledima u 8. razredima i 1. razredima srednje škole.
Boce s pićima trebale bi, poput cigareta, imati naljepnice koje upozoravaju na štetnost za zdravlje.
– Ono što je važno znati je da je alkohol povezan sa 7 vrsta karcinoma, među kojima je i karcion dojke i to je vrlo vjerojatno ono što žene ne znaju. Alkohol se nikako ne bi smio uzimati u trudnoći i također povezan je i može izazvati preko 60 kroničnih nezaraznih bolesti, kazala je Danijela Štimac Grbić, dr.med, Hrvatski zavod za javno zdravstvo .
Dokazano je i da alkohol – skraćuje životni vijek., stoji u objavi na stranici hrt.hr.