Objavljeni su rezultati nacionalnih ispita koje su u ožujku pisali učenici četvrtih i osmih razreda. Što su pokazali rezultati, rekao nam je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Filipović je otkrio koliko je učenika pristupilo ispitima:
– Kada su u pitanju učenici četvrtih razreda, imamo nešto oko 37.000 učenika, naravno iz objektivnih razloga, kao što je to uobičajeno, nisu svi taj dan bili u školi. Negdje oko 35.000 učenika četvrtih razreda, po predmetima hrvatski, matematika, priroda i društvo u malim razlikama. Kada su u pitanju učenici osmih razreda, njih je negdje potencijalno bilo 41.000. Na ispite je najviše izašlo iz hrvatskog 38.000 učenika, iz ostalih predmeta negdje oko 37.000. Učenici osmih razreda polagali su uz hrvatski, matematiku i prvi strani jezike, još biologiju, fiziku, kemiju, geografiju i povijest, rekao je Vinko Filipović.
Objasnio je i iz kojih su ispita učenici ostvarili najbolje, a iz kojih lošije rezultate:
– Temeljni cilj stručne radne skupine koju čine najbolji učitelji, praktičari iz osnovnih škola, bilo razredne bilo predmetne nastave je napraviti takav ispit koji će na neki način akceptirati sve sposobnosti, od onih najboljih do onih nešto manje dobrih do onih srednje sposobnosti. Postoji nešto što se u psihometriji zove Gaussova krivulja u kojoj je raspodjela takva da je najveći broj onih sa srednjim sposobnostima. Odnosno, sve stručne radne skupine imale su cilj napraviti ispit gdje će riješenost biti negdje oko 50 posto. U tom pogledu doista smo vrlo blizu tom cilju, tako da imamo raspon od 43 posto riješenosti ispita iz fizike do 57 posto iz kemije. Idealno bi bilo kad bi to bilo blizu 50 posto. Međutim, u stvarnom životu doista nije moguće napraviti idealan ispit koji će zadovoljiti sve te kriterije Gaussove krivulje. Tako da mi u biti ne gledamo to po kriteriju što učenici bolje znaju, što manje dobro znaju, jer učenici osnovnih škola u tom smislu imaju vrlo objektivan prikaz zato što u svakoj osnovnoj školi ulazni input je isti, govori Filipović.
– Nemamo za razliku od srednje škole učenike s većim brojem bodova nakon osnovne škole ili manjim. Oni dolaze iz vrtića, dolaze iz predškole i u tom pogledu nema bitno velikih razlika. Moći ćemo govoriti o tome u kojim županijama ili gradovima osnivačima su bolji ili lošiji učenici. Za dva do tri tjedna ćemo objaviti rezultate županija ili gradova osnivača u odnosu na nacionalni prosjek, kao što će sutra svaki učenik uz svog roditelja na temelju uspjeha svoga učenika i svakog pojedinog predmeta, usporedbi s nacionalnim prosjekom i usporedbi s prosjekom škole, koja će također dobiti rezultate, moći vidjeti u tom pogledu nalazi li se iznad ili ispod nacionalnog prosjeka. Škola opet, naravno, uspoređujući se s nacionalnim prosjekom, može vidjeti je li bolja ili uspješnija.
Naglašava da su nacionalni ispiti objektivan prikaz učeničkog znanja jer je sve rađeno, kako kaže, prema standardima ispita kao i za državnu maturu.
– Svaki ispit prolazi i psihometrijsku analizu, prije toga recenzije. U tom pogledu nema ni onog subjektivnog pristupa kod ocjenjivanja jer ih ocjenjuju neutralni ocjenjivači koji pritom čak i ne znaju kojeg učenika ocjenjuju jer je sve pod bar-kodom. U tom pogledu je doista obrazovni sustav dobio niz korisnih informacija od pojedinačne razine spomenutog učenika, odnosno njihovih roditelja, do razine škole, županije, grada, osnivača, a u konačnici i obrazovne politike koja će na temelju nacionalnih ispita moći u budućnosti kreirati određene promjene. Tu prije svega mislim na promjene koje će slijediti u nekom vremenu kada naše Ministarstvo odluči po pitanju poboljšanja predmetnih kurikuluma. Jer ćemo mi analizom nacionalnih ispita imati vrlo jasnu detektiranu situaciju u kojem pogledu treba određene predmete kurikuluma poboljšati, bilo kvalitativno bilo kvantitativno po pitanju zastupljenosti broja sati… Kada već govorimo o tome, oni će biti korisni našoj Agenciji za odgoj i obrazovanje koja skrbi o stručnom usavršavanju učitelja, jer temeljen toga će znati dobivati smjernice u kojem pravcu treba poboljšavati stručno usavršavanje, tvrdi Filipović.
Istaknuo je i da brojčanih ocjena nema.
– Nema ih, osobito za učenike četvrtih razreda gdje slijedimo neke svjetske trendove. Imamo četiri razine, dakle, ispod osnovne razine, osnovnu, srednju i naprednu. Želimo u tom smislu, barem na razini četvrtog razreda, pobjeći od te tradicionalne ocjene gdje se onda sve gleda. Ako je učenik odličan ili nije odličan, ali svakako iz tih razina svaki učenik, odnosno njegov učitelj, vrlo jasno prepoznaje koja je razina postignuća. Kod učenika osmih razreda isto tako nemamo eksplicitno ocjene od 1 do 5, ali imamo vrlo jasno i razvidno da je do 20 posto riješenosti negativna, do 40 posto dovoljan, do 60 posto dobar, do 80 posto vrlo dobar i od 80 posto i više odličan, zaključuje Filipović., stoji u objavi na hrt.hr.
