Kada krenemo, gorjet će nebo i zemlja! Riječi su to legendarnog Andrije Matijaša Pauka koji je s tenkistima Četvrte gardijske brigade, uz tenkiste varaždinskih Puma, među prvima na današnji dan prije 29 godina ušao u oslobođeni Knin.
Upravo te riječi zorno opisuju motivaciju hrvatskih vojnika koji su nakon četiri godine terora, ubojstava i pljačke srpskih pobunjenika krenuli u oslobađanje petine okupiranog teritorija Hrvatske.
Hrvatska danas slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 29. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, kojom je u tri dana oslobođeno 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.
Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza 1995 godine u 5 sati, a već do 7.kolovoza Hrvatska je vojska oslobodila okupirana područja u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini te ih vratila u sastav Republike Hrvatske.
Obljetnica Oluje svake se godine obilježava 5.kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine (RSK) koja je nakon ljeta 1995. svedena na područja u istočnoj Slavoniji, uz granicu sa Srbijom, a koja su Hrvatskoj vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998.godine.
Operacija Oluja pokrenuta je tri mjeseca nakon operacije Bljesak kojom je Hrvatska vratila kontrolu nad zapadnom Slavonijom te nakon što su predstavnici RSK odbili svaku mogućnost mirnog rješenja, uključujući i plan Z4. Njome je okončan rat u Hrvatskoj tijekom kojeg su vojne snage RSK, potpomognute vojnom i financijskom podrškom iz Beograda, napale i srušile brojne gradove i sela te protjerale nesrpsko civilno stanovništvo.
Uz Knin, operacijom Oluja oslobođeni su i Gračac, Obrovac, Korenica, Slunj, Plitvice, Sveti Rok, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Dubica i brojna druga mjesta, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S druge strane, sa spomenutih se područja nakon Oluje iselilo oko 200 tisuća građana, pretežno srpske nacionalnosti, kojima je povratak, prema tvrdnjama nevladinih organizacija, godinama bio otežavan i onemogućavan.
Vojna operacija kojom je oslobođena jedna petina hrvatskog teritorija nije prošla bez ljudskih gubitaka. U Oluji su poginula 174 vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.
