Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 32.170 djece, najmanje od 1991., a očekivano trajanje života za tri je godine kraće od prosjeka Europske unije, navodi se u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o prirodnom kretanju stanovništva u 2023. godini.
Više od tri desetljeća (od 1991.) Hrvatska se ubraja u nisko natalitetne zemlje, a lani je rođeno najmanje djece u tom razdoblju.
Primjerice, 1997. godine rođeno je 55.501 dijete, 2000. bilo je 43.746 novorođenih, a od 2013. i ulaska Hrvatske u EU taj je broj pao ispod 40.000 i nastavio se kontinuirano smanjivati.
Tako je 2021. broj rođenih bio 36.508, godine 2022. rođena su 33.883 djeteta, a prošle godine 32.170.
Lani je u Hrvatskoj pao i mortalitet, bilo je 51.275 umrlih, 5.704 manje u odnosu na 2022.
Stopa prirodnog prirasta bila je negativna i iznosila je -5,0, odnosno bilo je 19.105 više umrlih nego rođenih.
Negativni prirodni prirast imaju gotovo sve županije, s tim da je najgore u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najbolja je situacija u Međimurskoj županiji.
Više od tisuću umrlih u odnosu na broj rođenih zabilježeno je u šest županija. U dvije županije je čak više od dvije tisuće umrlih u odnosu na broj rođenih – u Primorsko-goranskoj županiji (-2092) i Gradu Zagrebu (-2030)., više pročitajte na hrt.hr.