U moru različitih nameta koji nas svakodnevno pritišću možda je najteže nositi se s onima koje nam naplaćuju banke. Njima plaćamo sve više naknada, i taj je namet, uz prihod od kamata, najizdašniji izvor njihova prihoda. Pritišće nas i visoka cijena života. Bazični troškovi u Hrvatskoj rastu brže od cijena u Europi, a plaće su negdje pri dnu europskog prosjeka. Može li se i kako preživjeti bez minusa?
Danijela Princi Grgat iz Hrvatskog instituta za financijsku edukaciju kazala je u HTV-ovoj emisiji “Potrošački kod” kako je preporuka potrošačima kad ugovaraju bankarske usluge da pogledaju koje usluge uistinu trebaju, od onih koje koriste.
– Jednom kad utvrde koje usluge im uistinu trebaju, trebali bi s tim informacijama otići u banku i tražiti koja je ponuda za njih najbolja. Jer trenutno puno korisnika plaća usluge koje ne koriste. Možda koriste neke pakete, a da pritom uopće usluge koje se nude u tom paketu njima ne koriste. U vremenima kad se naknade povećavaju bilo bi dobro napraviti reviziju usluga koje su nam potrebne i zatražiti nešto što je povoljnije, poručila je Princi Grgat.
Nakon što je najveća banka najavila rast cijena naknada pitanje je dana kada će to učiniti i druge banke.
Vrste i visine naknada za sve bankarske usluge javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako uspoređivati.
Snalaženje i usporedbu trebao bi olakšati HNB-ov preglednik, no mnogi se i u njemu ne snalaze.
No u jednom su građani složni – naknade su previsoke., više pročitajte na hrt.hr.