Blagdan Svih svetih pojavio se već u 6. stoljeću, a oko tisućite godine, počeo se spominjati kada smo se počeli uz blagdan sjećati svojih mrtvih.
– Što se tiče teološkog značenja, svi sveti su pušteno nebo na zemlju i dokaz da možemo živjeti kreposno, zauzeti za ovaj svije, ali s korijenima u nebo, kazao je don Anton Šuljić, svećenik.
Dodaje kako nam svetost dokazuje postojanje neba koje je veće od države, da je dobrota važnija od mržnje, da se isplati i život izgubiti za vrijednosti koje ostaju nakon ovozemaljskog života.
– Što se tiče pokojnika, jedino što možemo za njih učiniti je da se za njih pomolimo i da ih se sjećamo. Sjećanje ih uključuje u kategoriju svetosti. Moleći za pokojne, molimo da se Bog i njima smiluje kako bi mogli u vječnosti uživati plodove svoga života, naglasio je.
Ivan Urlić, psihijatar kazao je kako je ovaj blagdan taj kada se prisjećamo svojih uspomena.
– Čovjek ne odlazi s ovog svijeta tek tako, s jedne strane čovjek odlazi u drugi svijet, a s druge strane ostaje živjeti u nama. Materijalni dio ima svoju sudbinu, ali osjećaj sjećanja živi s nama i mi ga dalje prenosimo generacijama, rekao je.
Dodaje kako mu je lijepo uređenje jednog groblja u Skandinaviji koje je lijepo uređeno, ali prije no što se uđe u groblje može se posjetiti park koji se zove Park sjećanja u kojem možete dozvati sve drage koje želite posjetiti i kada posjetite grob izađete u Park zahvalnosti.
– Činjenica je da sve što ima početak ima i svoj kraj. Pomirba ima svoje značenje u ovom blagdanu, istaknuo je.
Šuljić naglašava kako je vjera sposobnost našeg duha da nadilazimo stvarnosti koje su vidljive i približavamo se u vjeri i nadi stvarima koje su nevidljive i ta sposobnost duše da sve zadanosti prihvati.
– Sjećanje je nešto što je obilježilo našu civilizaciju. Sjećanje i vjera je nešto s čim možemo prebroditi mnoge teškoće, rekao je.
Na pitanje gubi li se smisao blagdana sa svime što nas okružuje Urlić je kazao kako je uvijek bilo tako.
– Grobovi ne služe mrtvima, grobovi služe nama živima kao mjesto pijeteta. Svi lampioni i cvjetni aranžmani služe kao dar za posjetu, naglašava Urlić.
Dodaje kako se groblja u ovim danima pretvaraju u cvjetnjak.
– Halloween je uvoz zapadnjačke subkulture koja želi biti pandan kršćanskoj i ne samo kršćanskoj vrijednosti povezanosti s danom Svih svetih. To je dobro jer se mladi aktiviraju, unatoč tome što se to protivi uvjerenju, govori.
Šuljić naglašava kako je smrt dio života.
– Djeca su osjetljiva na odlaske. Ne žele ostati bez osoba u koje imaju povjerenje. Osobe koje su starije ostavljaju bitan i neizbrisiv trag u našoj egzistenciji. Važno je sjećanje, istaknuo je Urlić., više pročitajte na hrt.hr.
