Kada potražiti stručnu pomoć za dijete?

Gotovo 50 tisuća djece i mladih u Hrvatskoj ima problema s mentalnim zdravljem. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF procjenjuju da 1 od 7 djece i adolescenata u dobi od 10 do 19 godina ima problema s mentalnim zdravljem, pri čemu su anksioznost, depresija i poremećaji ponašanja među najčešćim.

Budući da se jedna trećina stanja mentalnog zdravlja javlja prije 14. godine, a polovica prije 18. godine, rano djelovanje je ključno kako bi se omogućilo djeci i mladima da napreduju i ostvare svoj puni potencijal. S druge strane usluge mentalnog zdravlja za djecu i mlade uglavnom su nedostupne.

Mentalno zdravlje djece tema je od iznimne važnosti, no mnogi roditelji se pitaju kada je pravi trenutak za potražiti stručnu pomoć.

Jeste li primijetili da vaše dijete više nije ono isto veselo dijete kao prije? Spava više nego inače, teško se koncentrira ili se povlači u sebe? Možda ste pomislili da se radi o prolaznoj fazi, ali nešto vam govori da biste trebali obratiti pažnju. Niste sami – mnogi roditelji se suočavaju s ovakvim dilemama. Prof. psihologije Hana Hrpka, predsjednica Hrabrog telefona, u podcastu PSIHOLOGiJA na Radio Sljemenu istaknula je znakove koje roditelji trebaju prepoznati kako bi pomogli svom djetetu, ali i važnost brige o vlastitom mentalnom zdravlju.

Važno je prepoznati promjene u ponašanju djeteta

– U onom trenutku kada primijetimo da se s našim djetetom nešto događa, a to može i dijete samo prepoznati, važno je reagirati, ističe prof. Hrpka. Na primjer, ako dijete teško zaspi, često se budi tijekom noći ili po cijele dane spava, to može biti znak da nešto nije u redu. Također, promjene u prehrambenim navikama, poput gubitka apetita ili kontinuirane potrebe za hranom, mogu ukazivati na problem.

Emocionalne promjene, poput bezvoljnosti, umora i razdražljivosti, također su upozoravajući znakovi. Ako dijete počinje imati poteškoće s koncentracijom, što se može očitovati padom ocjena, ili se povlači u sebe, roditelji bi trebali obratiti pažnju. Primjerice, dijete koje je ranije bez problema nosilo kratke rukave sada stalno nosi dugačke rukave, čak i po toplom vremenu – to može biti znak samoozljeđivanja.

– Sve su to mogući pokazatelji da se nešto događa s djetetom. Ne možemo odmah znati radi li se o emocionalnom previranju, nasilju ili početku depresivnog raspoloženja. Ključno je razgovarati s djetetom i staviti mu se na raspolaganje, dodaje prof. Hrpka.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Ako promjene u ponašanju potraju više od nekoliko tjedana ili se pogoršaju, važno je obratiti se stručnjaku.

– Roditelji i djeca uvijek mogu nazvati Hrabri telefon i provjeriti je li ovo trenutak za potražiti pomoć, savjetuje prof. Hrpka.

Važna je i briga o sebi

Osim brige za dijete, prof. Hrpka naglašava važnost brige o vlastitom mentalnom zdravlju kod roditelja.

– Roditelji često zaborave na sebe, posebno oni s više djece ili s djecom koja imaju teškoće u razvoju. Zaborave otići frizeru, na kavu s prijateljima ili na neku aktivnost koja ih opušta, poručuje.

Dodaje kako je važno roditeljima da “imaju ispušni ventil”, poput odlaska u kazalište, na ples, bavljenja sportom ili vođenja osobnog dnevnika. Briga o vlastitoj dobrobiti daje roditeljima više kapaciteta da se kvalitetno posvete djeci.

Kao dodatni savjet, prof. Hrpka predlaže roditeljima da se educiraju putem stručnih platformi, koje pružaju korisne informacije o emocionalnom razvoju djece i načinima komunikacije.

– Kada roditelji bolje razumiju svoje emocije, lakše će razgovarati s djecom o njihovim osjećajima, zaključuje prof. Hrpka., stoji u objavi na hrt.hr.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.