Pripadnici generacije Z, rođeni oko 2000. godine, odrastali su uz internet, pametne telefone i društvene mreže. Ova generacija ne pamti svijet bez digitalnih tehnologija koje su oblikovale njihov način života, komunikaciju i stavove.
Njihovi su prioriteti drukčiji u usporedbi s ranijim generacijama, a izazovi s kojima se suočavaju često su povezani s društvenim i ekonomskim prilikama.
Sociologinja Anja Gvozdanović objašnjava da su oblikovani digitalnim svijetom.
– Mladi su socijalizirani uz digitalne alate koji im oblikuju način razumijevanja svijeta i međusobne odnose, kaže.
Student psihologije Damjan Ivetta opisuje generaciju kao prvu koja je odrastala uz mobitele.
– Prvi mobitel dobio sam u trećem razredu osnovne škole, a koristio sam ga za glazbu i komunikaciju s roditeljima, objašnjava.
Roko Bekavac, 21-godišnji glazbenik, prisjeća se svojih početaka: „Prvi mobitel na tipke dobio sam od djeda. Nije imao funkcije, ali bio sam presretan jer sam mogao čuti melodiju kad me nazove.“
Ova generacija se informira uglavnom preko društvenih mreža.
– Najviše se informiram preko Instagrama. Znam da starije generacije na to gledaju skeptično, ali trudim se provjeravati izvore informacija, ističe Ani Einwalter, studentica grafičkog fakulteta.
Damjan dodaje da društveni kontakti igraju važnu ulogu u prikupljanju informacija: “Najviše saznajem kroz komunikaciju s drugim ljudima – vršnjacima, kolegama ili na poslu.”
Digitalni mjehuri i nedostatak kritičkog mišljenja
Sociologinja Gvozdanović upozorava na rizik tzv. digitalnih mjehura.
– Mladi su često izloženi informacijama koje potvrđuju njihova uvjerenja, što može smanjiti širinu njihovih pogleda, kaže sociologinja.
Roko ističe važnost kritičkog razmišljanja: „Ne dao bog da si glup i imaš TikTok, pa se treba paziti, ali ako si dovoljno jaki i imaš mogućnost kritičkog razmišljenja o stvarima, ne bi ti trebao biti nikakav problem.“
Ekologija i nesigurnost
Ekološke teme sve više zaokupljaju mlade.
– Ekologija mi je jako važna. Sudjelujem u peticijama i raznim inicijativama jer vjerujem da mali koraci mogu dovesti do promjena, kaže Ani.
Damjan izražava zabrinutost zbog klimatskih promjena.
– Brine me nestanak prijelaznih godišnjih doba i vremenski ekstremi. To su teme o kojima stalno razgovaramo, ističe.
Osamostaljenje i budućnost
Osim ekoloških, mlade muče i egzistencijalni problemi. Prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja, 21% mladih želi napustiti Hrvatsku zbog boljih ekonomskih uvjeta.
– Ja osobno ne želim ići van jer sam se tu snašao, ali razumijem svakog tko želi ići van. Ali ima nešto u tome da si doma, i doma je najljepše, ali kad ti je plaća 4, 5 puta veća na Zapadu, lako ti to preboliš, kaže Roko.
Ani dodaje da se generacija Z ne boji kršiti društvene norme: “Sve manje ljudi osjeća potrebu slijediti očekivanja o braku i djeci. Važno je izgraditi vlastiti put.“
Unatoč izazovima, mnogi mladi ostaju optimistični prema osobnom razvoju i traženju novih prilika, koristeći digitalni svijet kao ključnu platformu za napredak., stoji u objavi na hrt.hr.
