Foto: VCG
Američka vlada najavila 2. travnja je uvođenje tzv. “recipročnih carina” za sve svoje trgovinske partnere. Kina je odmah odgovorila izjavom da će poduzeti protumjere radi zaštite svojih prava i interesa. Nekoliko dana kasnije implementiran je niz protupoteza, uključujući povećanje carina za 34 % na sve uvozne proizvode iz SAD-a, podnošenje tužbe protiv SAD-a u okviru rješavanja sporova u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO, eng. World Trade Organization) te proširenje popisa američkih entiteta podvrgnutih kontroli izvoza. Analitičari smatraju da bi američko gospodarstvo mogla ozbiljno usporiti ako SAD ne promijeni carinsku politiku.
Kina je već ranije jasno izrazila svoj stav o trgovinskim i carinskim sukobima: ne želi ih ali ih se i ne boji te će odgovoriti ako bude potrebno. Sjedinjene Države tvrde da su na gubitku u međunarodnoj trgovini te, pozivajući se na navodnu “recipročnost ”, najavljuju carine od 34 % na kineske proizvode. Takav potez krši načelo najpovlaštenije nacije WTO-a i narušava pravo Kine na razvoj. Ovo ponašanje SAD-a predstavlja klasičan primjer unilateralizma i politike sile.
Foto: VCG
Suradnja između Kine i SAD-a koristi objema zemljama, dok sukobi donose gubitke i jednima i drugima. Analitičari predviđaju da bi nove američke carine mogle kratkoročno utjecati na kinesko gospodarstvo, no Kina je kroz niz prethodnih trgovinskih sukoba znatno ojačala otpornost i vitalnost gospodarstva. S razvojem vanjske trgovine i širenjem “kruga prijatelja”, pritisak američkih carina je donekle ublažen. Kina, s tržištem od preko 1,4 milijarde stanovnika, ubrzava razvoj nove generacije proizvodnih kapaciteta i širi otvaranje prema svijetu, čime dodatno jača svoje temeljne ekonomske snage i sposobnost upravljanja rizicima.
S druge strane, iskustvo posljednjih godina pokazuje da carinama SAD-a nisu riješile trgovinske neravnoteže, već su ugrozile vlastitu ekonomiju. Prema podacima američkog Ministarstva trgovine, trgovinski deficit SAD-a u 2024. iznosio je 1,21 bilijun američkih dolara – što je čak 50 % više nego 2017., kad je započela američka globalna carinska ofenziva. To jasno pokazuje da carinske barijere ne mogu riješiti američke brige, dok je obostrano korisna suradnja ono čemu svi narodi teže.
U današnjem svijetu, gdje su multipolarnost i gospodarska globalizacija sve izraženije, unilateralizam i protekcionizam koji štete drugim državama nisu održivi. SAD bi trebale hitno ispraviti svoje pogrešne poteze i prestati koristiti carine kao alat za prisilu. Istodobno, međunarodna zajednica trebala bi ujedinjeno stati protiv unilateralne politike sile SAD-a te zajednički štititi multilateralni trgovinski sustav. U trgovinskim i carinskim ratovima nema pobjednika – to je nepromjenjiva istina.
