Foto: VCG
Ovih je dana SAD pokrenuo tzv. „recipročne carinske“ pregovore, pokušavajući prisiliti trgovinske partnere na popuštanje. U prvim pregovorima između SAD-a i Japana, Amerikanci su tražili da Japan popusti po pitanju tečaja i da poveća obrambeni proračun. Osim toga, američka vlada spremna je pritiskati i druge zemlje u carinskim pregovorima, tražeći da ograniče trgovinske odnose s Kinom kako bi dobile izuzeća od američkih carina.
Što je rezultat? Na tzv. signale koje američka strana šalje u okviru tih pregovora pozitivno odgovaraju tek rijetka gospodarstva. Razlog je jednostavan – SAD traže carinske ustupke bez razlike, što je jednako kao da „objave rat“ cijelom svijetu. Suočeni s carinskim pritiscima, pacifizam ne može donijeti mir, a pred razdvajanjem, kompromis ne može donijeti poštovanje. To je zaključak do kojeg dolaze mnoge države.
Suočeni s američkom trgovinskom hegemonijom, čak su i američki tradicionalni saveznici izrazili čvrsto protivljenje. Europska unija brzo je uvela protumjere; Kanada je poručila da „je došao kraj bliskim odnosima sa SAD-om“; Australija je jasno dala do znanja da se neće pokoriti američkom pritisku… Pred američkim prijedlogom o stvaranju carinske koalicije protiv Kine, nijedno od glavnih zapadnih gospodarstava nije izrazilo spremnost za pridruživanje. Umjesto toga, britanski ministar financija nedavno je izjavio kako je „vrlo glupo“ odvajati se od Kine te da suradnja s Kinom odgovara britanskim interesima.
Foto: VCG
Prošlog tjedna kineski predsjednik Xi Jinping posjetio je Vijetnam, Maleziju i Kambodžu. Kina je tijekom posjeta postigla širok konsenzus s tim državama te su najavile jačanje suradnje te zajedničko suočavanje s rizicima i izazovima, kao i obranu multilateralnog trgovinskog sustava. Na video sastanku između kineskih i europskih trgovinskih dužnosnika, europski dužnosnici istaknuli su da cijene trgovinske odnose s Kinom, žele produbiti dijalog i suradnju, potaknuti obostrano otvaranje tržišta, ulaganja i gospodarsku razmjenu te osigurati stabilnost globalne trgovine.
Suočena s američkom trgovinskom hegemonijom, Kina je među prvima uvela protumjere – ne samo radi zaštite vlastitih interesa i nacionalnog dostojanstva, već i radi obrane međunarodnog ekonomskog poretka, poštenja i prakse. Kako Kina sve šire otvara svoje tržište i privlači strani kapital i sve više međunarodnih tvrtki odlučuje investirati upravo u Kinu.
Bez obzira na to koliko SAD budu gradile zidove i pokušavale se odvojiti od Kine, gospodarska globalizacija ostaje nezaustavljiva. Pokoriti se američkoj hegemoniji ili nastaviti putem otvorenosti i suradnje – svako gospodarstvo zna što mu više odgovara.