Kako je kalkulator „carinskih političara“ računao „reciprocitet“?

0

Foto: VCG

Od 12. travnja Kina je uvela carinu od 125 % na određene uvozne proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na tzv. „recipročne carine“ koje su Sjedinjene Američke Države prethodno uvele na kineske proizvode. Paralelno s time, na sastanku Vijeća za robnu trgovinu Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Kina je jasno poručila: pravi reciprocitet prema pravilima WTO-a znači međusobne povlastice, ravnotežu prava i obveza, a ne jednostrane prisile i gospodarski egoizam.

Za razliku od toga, američko tumačenje „reciprociteta“ temelji se na jednostranom pogledu i služi kao instrument gospodarskog pritiska. Kina stoga taj stav ocjenjuje kao pogrešan, iskrivljen i u suštini „gangsterski“.

WTO ne propisuje jednake carinske stope za sve – naprotiv, pravilima je priznato da zemlje u razvoju imaju posebne potrebe i ograničenja. Stoga se od razvijenih zemalja ne očekuje da dobiju istu razinu koristi kao i zemlje u razvoju, već da prihvate asimetričan reciprocitet u duhu pravičnosti i razvojne solidarnosti.

Sjedinjene Američke Države, međutim, pozivaju se na to što imaju prosječnu carinu od 3,3 %, dok su stope Kine, Indije, Brazila, Vijetnama i drugih viši – te to predstavljaju kao „nepravedno“ i „neuravnoteženo“. Iako taj podatak može izgledati logično na prvu, on zapravo zamagljuje stvarno stanje jer ignorira ekonomske razlike i razvojni kontekst.

Uz to, američko uvođenje „recipročnih carina“ mimo WTO-a krši princip najpovlaštenije nacije, koji nalaže da svaka pogodnost jednoj članici mora automatski vrijediti i za sve druge članice. Sjedinjene Američke Države time zaobilaze ta pravila putem domaćeg zakonodavstva, što predstavlja grubo kršenje međunarodnih normi i potkopava sam temelj multilateralnog trgovinskog sustava.

Na kraju, carinski rat ne može imati pobjednika. „Recipročne carine“ Sjedinjenih Američkih Država neće riješiti njihov trgovinski deficit – naprotiv, samo će podići cijene uvoznih proizvoda, pojačati inflaciju i dodatno opteretiti američke potrošače, što je potpuno suprotno sloganu „Učinimo Ameriku ponovno velikom“.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.