Ove godine odobreno je 11% manje dozvola za rad strancima u Hrvatskoj nego lani, a porastao je broj produljenih dozvola. Prema novom Zakonu o strancima, strože se regulira i djelovanje poslodavaca. Državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Ivan Vidiš istaknuo je u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” da su jače kontrole polučile i više sigurnosti.
Prije mjesec dana na “crnoj listi” bilo je 90 poslodavaca, rekao je Vidiš. Objasnio je da na “crnu listu” dospijevaju oni kod kojih radnici rade “na crno” ili pak radnik nema odgovarajuću radnu dozvolu. Naglasio je da su to dva razloga za dospijevanje na crnu listu. Poslodavac, kaže, ako je došao na crnu listu, šest godina ne može uvoziti strane radnike. Po svakom radniku koji je zatečen plaća se kazna – prvi put 2600 eura, a idući put je to više. Uz to se mora platiti retroaktivno šest plaća unazad, dodao je.
Vidiš napominje da osoba koja nema radnu dozvolu nije adekvatno provjerena. To može biti bilo tko s bilo kakvim prekršajima, kaznenim djelima u drugim državama, dodao je.
Govoreći o crnoj listi poslodavaca Vidiš je istaknuo da su bolje i jače kontrole polučile više sigurnosti. Navodi da je primjetno manje upisa novih agencija. Prošle godine ih je u dva mjeseca bilo 53, a sada 13. Prema tome, ozbiljnije se pristupa ulasku u tu djelatnost.
Porastao je broj produljenih radnih dozvola. Na 68.000 radnih dozvola, 22.000 su produljene. Vidiš je kazadao da im je cilj upravo bolje planiranje, računanje na te radnike, njihov ostanak u Hrvatskoj, kvalitetnija i uređena situacija.
– Mislim da smo u tome uspjeli. Siguran sam da oni poslodavci koji su ozbiljni nemaju problema s novim zakonskim prijedlogom, a niti s crnom listom.
Ove godine izdano 11% manje dozvola za rad strancima nego lani
Voditeljica Službe za strance MUP-a Anita Mandić precizirala je da je do 20. svibnja izdano 77.000 dozvola za boravak i rad, tj. 8.500 ili 11% manje nego prošle godine. Najviše ih je izdano u djelatnostima turizma i ugostiteljstva. Proteklih godina prvo mjesto držalo je graditeljstvo, ali se to sad promijenilo. Tako je za turizam i ugostiteljstvo sada 25.200 dozvola, za graditeljstvo 23.600, industriju oko 10.000, promet i veze 5.770 i trgovinu oko 4.000.
Što se tiče država iz kojih dolaze stranci, iz Nepala ih je skoro 16.000, iz BiH 13.900, Srbije 10.060, Filipina 7.700 i Indije 7.600. Mandić dodaje da se, u skladu s izmjenama Zakona o strancima, ugovor može sa stranim radnicima može potpisati na tri godine.
“Strani radnik nije jeftiniji”
Kratohvil napominje da strani radnik nije jeftiniji, kao što se to moglo ponegdje čuti.
– Ja to mogu odgovorno reći i tvrditi da to nije istina. Mi moramo za radnika iz trećih zemalja potrošiti vrijeme, određena sredstva, ishodovati određene papire, osigurati mu smještaj, dati mu adekvatnu plaću, rekao je i dodao da je domaći radnik – čovjek iz susjedstva i iziskuje puno manji trošak poslodavcu.
– Naravno, ono što mi često u Hrvatskoj obrtničkoj komori ističemo kao pravi put upravo u mijenjanju tih omjera stranih radnika i domaćih je strukovno obrazovanje. Dobro je da imamo pozitivne trendove upisa mladih u obrtnička zanimanja, da mladi i roditelji postaju svjesni koliko su važni u gospodarstvu ne samo Hrvatske nego svih zemalja i Europe i svijeta, dodao je.
Perica je problematizirao aktivnosti u vezi s dolaskom stranih radnika i napominje da se osim agencija, tim poslom bave i drugi te se stvara nelojalna konkurencija., više donosi hrt.hr.