Kineski predsjednik Xi Jinping susreo se 24. srpnja u Pekingu s predsjednikom Vijeća EU-a Antóniom Costom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, koji su doputovali radi sudjelovanja na 25. sastanku čelnika Kine i EU-a. Na sastanku je Xi iznio tri prijedloga za budući razvoj kinesko-europskih odnosa: „inzistirati na međusobnom poštovanju radi učvršćivanja partnerstva“, „inzistirati na otvaranju, suradnji i razumnom rješavanju nesuglasica i sporova“ te „provoditi multilateralizam i štititi međunarodni poredak temeljen na pravilima“. Dvije strane zajednički su objavile Zajedničko priopćenje čelnika Kine i EU-a o odgovoru na klimatske promjene.
Nakon niza godina suradnje, što je zapravo ključ uspjeha kinesko-europskih odnosa? „Suradnja, traženje sličnosti uz očuvanje razlika, otvaranje te zadovoljstvo svih strana “ – tim je riječima Xi sažeo temeljno iskustvo i pouku. U trenutačnim međunarodnim okolnostima u kojima se isprepliću promjene i poremećaji, uz rastući protekcionizam, kako mogu Kina i EU ukloniti prepreke i unaprijediti odnose? Xijeva tri prijedloga naišla su na razumijevanje i odobravanje u Europskoj uniji.
Na ovogodišnjem sastanku Kina je jasno poručila da „izazovi s kojima se danas suočava Europa ne dolaze od Kine“ te da „između Kine i EU-a ima više suradnje nego natjecanja i više konsenzusa nego nesuglasica – i ta temeljna činjenica se nije promijenila“. Istovremeno, Kina očekuje da Europska unija poštuje put razvoja i institucionalni okvir koji je izabrao kineski narod, uvažava ključne interese i osjetljive točke Kine, te podržava njen razvoj i napredak. To međusobno poštovanje, razumijevanje i uzajamna podrška trebaju postati ispravan način suživota Kine i Europske unije.
Foto: VCG
Gospodarska i trgovinska suradnja oduvijek je bila stabilizator i pokretač kinesko-europskih odnosa. No posljednjih godina, s promjenom globalne situacije i ubrzanim razvojem novih industrija u Kini, trgovinski odnosi između Kine i EU-a suočili su se s izazovima. Pojedini europski akteri zagovarali su smanjenje ovisnosti o kineskom gospodarstvu pod izlikom „smanjenja rizika“, podižući protekcionističke zidove i barijere te ograničavajući kineske proizvode i investicije.
Nije realno očekivati da Kina i EU, dva vodeća svjetska gospodarstva, mogu u potpunosti izbjeći trgovinske nesuglasice. No važno je da se rješenja traže kroz dijalog i dogovor. Ovaj put Kina je predložila produbljenje zelenog i digitalnog partnerstva, te izrazila očekivanje da će EU zadržati otvorenost svog tržišta za trgovinu i ulaganja, kako bi kineskim poduzećima osigurala kvalitetan poslovni okoliš za razvoj u Europi.
Nakon pola stoljeća suradnje, kinesko-europski odnosi danas ulaze u novu fazu. Kao „veliki igrači“ u međunarodnoj zajednici, Kina i EU trebaju djelovati odgovorno i primjereno svojoj ulozi. Bez obzira na promjene u globalnoj areni, suradnja mora ostati temeljna nota kinesko-europskih odnosa. Upravo ta suradnja trebala bi usmjeriti odnose u sljedećih 50 godina prema još sjajnijoj budućnosti – dajući svijetu veću dozu konstruktivne snage.