Burnout, sindrom izgaranja na poslu, stanje kroničnog stresa, problem je s kojim se u radnoj sredini suočava sve više zaposlenih. Prema istraživanju objavljenom na portalu Moj posao, doživjelo ga je čak 78 posto radnika u Hrvatskoj.
Podaci otkrivaju i generacijske razlike. Stresu su najviše izloženi radnici mlađi od 25 godina, među kojima 73% navodi da često osjećaju stres. U skupinama od 26 do 30 godina taj udio iznosi 61%, dok se kod onih u dobi od 31 do 40 i 41 do 50 godina zadržava na 63%. Najmanje ga prijavljuju radnici stariji od 58 godina (58%).
Razlike među spolovima gotovo da nema, pa tako 63% muškaraca i 62% žena navodi da često doživljava stres na radnom mjestu.
U usporedbi s istim istraživanjem iz 2022. godine, ovogodišnji rezultati pokazuju zabrinjavajući porast razine stresa na radnim mjestima.
Konkretnije, prije tri godine 55% radnika je izjavilo da često osjeća stres, 28% da je on prisutan neprestano, dok je 12% zaposlenih tada reklo da stres doživljava rijetko.
– Rezultati jasno pokazuju kako je stres postao stalna svakodnevica većine radnika u Hrvatskoj. Naravno, nemoguće ga je u potpunosti izbjeći i ne doživjeti poneke stresne situacije u radnim okolinama, ali definitivno je zabrinjavajuće da preko 90 posto ljudi tvrdi kako su mu ili često ili svakodnevno izloženi, a posebno je zabrinjavajuće to što je došlo do rasta razine stresa u našim radnim okolinama u odnosu na isto istraživanje koje smo proveli prije nekoliko godina, dakle tada su brojke bile nešto pozitivnije, rekao je za HTV Alen Mrvac, PR stručnjak s portala Moj posao.
Burnout je stanje kroničnog stresa koje dovodi do fizičke i emocionalne iscrpljenosti. Osobe su često pune cinizma, one su otuđene od društva, od radne okoline, znaju se osjećati neučinkovito, imaju manjak postignuća u svakodnevnom poslu.
– Ono što je interesantno je da se burnout, kada se pojam prvi put pojavio u 70-ima, vezao isključivo uz zaposlenje i to uz pomagačka zanimanja. Znači kod osoba koje pomažu drugim osobama i to se vezalo prvenstveno uz zdravstvo: medicinske sestre, tehničare i liječnike. Onda je s vremenom došlo do saznanja da nije isključivo vezano uz zdravstvenu djelatnost, te da može biti povezano s bilo kojim drugim poslovima, ali i da se može javiti i kod ljudi koji, primjerice, vode brigu o članovima obitelji, kod studenata koji studiraju. Tako da praktički burnout može zahvatiti bilo koju populaciju, pojasnio je dr. Porin Makarić iz Klinike za psihijatriju Vrapče., donosi hrt.hr.