Kao i u cijeloj zemlji – potraga za radnom snagom problem je i na našem istoku. U Osijeku – gradu koji je okružen s čak tri države na pola sata vožnje, neke zapreke i apsurdi prekograničnog zapošljavanja jasno su vidljivi.
Francuskinja Bekta posao je našla, među ostalim, u Nizozemskoj i Njemačkoj. Volontirajući, danas pomaže mladima koji žele raditi u inozemstvu.
– Moj prvi izazov bila je jezična barijera. Isprva se čini uzbudljivo, ali zbog jezika možete se osjećati usamljeno. Mlada, prvi put u stranoj zemlji, ne znam kamo ići, kako sve funkcionira, ispričala je Bektha Djilidjel, Aebr.
Rad u inozemstvu može donijeti mnogo administrativnih i zakonskih zapreka.
– Porezna politika, hoće li zdravstvenu skrb iskoristiti u državi rada ili državi prebivališta… Čak i članice EU-a znaju imati drukčija pravila. Te anomalije najviše se osjete upravo na granicama. Poslodavci, primjerice, često imaju zapreke u priznavanju kvalifikacija potencijalnog radnika, istaknula je Caitriona Mullan, stručnjakinja za prekograničnu suradnju.
Iako je okružena s tri države, od toga dvije koje nisu u EU-u, Slavonija ima velik problem i ne uspijeva lako doći do radne snage iz tih zemalja.
– Radnici koji žive 100 kilometara odavde, praktički se tretiraju jednako kako radnici s drugog kraja svijeta. Potencijal definitivno postoji, gdje Hrvatska, posebno ova regija, propušta ekonomski i radni potencijal. No, u praksi, još uvijek je radna snaga s Dalekog istoka jeftinija, rekla je Dubravka Lacković Smole, stručnjakinja za radno pravo.
A jeftiniji radnik znači – veći profit poslodavca. Novim Zakonom o strancima jasnije su i strože propisane obveze poslodavaca. No pravnici smatraju da se tvrtke premalo dubinski provjeravaju.
– Dolazi do propusta rada naših inspektorata koji ne provjeravaju jesu li ti radnici jednako plaćeni u skladu sa hrvatskim standardima, naglašava Lacković Smole.
Za to vrijeme, dodaje, Hrvatska propušta radnu snagu iz susjedstva, a istodobno sebi potencijalno stvara kulturološki problem u budućnosti., donosi hrt.hr.