S obzirom na klimatske promjene, sustavi grijanja i hlađenja postaju ključan aspekt energetske učinkovitosti. Treba ulagati u učinkovitije sustave, ponajprije kada je riječ o grijanju. No da bi novi sustavi što bolje funkcionirali, potrebna je energetska obnova zgrada i kuća – a na tom području ne stojimo najbolje.
Sve je veći broj građana zainteresiran za ugradnju solarnih panela i novih sustava grijanja, no kada shvate da bi prije toga trebaju uložiti i u energetsku obnovu, bilo kuće, bilo zgrade – entuzijazam pada. Svima su ključni brojevi – a oni su na duge staze – pozitivni. Najbolje to znaju oni koji žive u zgradama koje su zasjale u novom ruhu.
– Potrošnja toplinske energije je pala s 1,2 milijuna kilovatsati na 680 tisuća, a trošak sa 75.000 na 37.000 eura na razini godine, rekao je Krešimir Ižaković, predstavnik suvlasnika stambene zgrade u Osijeku.
No, takve su zgrade i dalje u manjini. Naime, procjenjuje se da je čak 80 posto zgrada u Hrvatskoj energetski neučinkovito.
– Silne količine novca moramo potrošiti na energetsku obnovu. Brojne zgrade, kuće u Hrvatskoj se troše, griju na lož ulje, 50 posto kućanstava se grije na drvo, dakle na ogrjevno drvo. To su prilike gdje možemo moderne i energetsko učinkovitije sustave grijanje implementirati, ispričao je Tin Bašić, savjetnik platforme ZGRADOnačelnik.hr.
Oni koji rade na postavljanju fasada kažu da su građani svjesni kakve koristi imaju od toplinske izolacije, no teško je napraviti prvi korak – uložiti potreban novac – iako si time povećavaju kvalitetu života, a i vrijednost same nekretnine., više pročitajte na hrt.hr.