Foto: VCG
Pokretanjem vojnog napada na suverenu državu pod izlikom „provedbe zakona“ i uhićenjem predsjednika druge države uz oslanjanje na apsolutnu nadmoć sile, Washington je pred očima globalne javnosti izveo scenarij kakav teško da bi mogli zamisliti i holivudski scenaristi, čime je zaprepastio međunarodnu zajednicu. Istoga dana brojne su države osudile hegemonističke postupke Sjedinjenih Američkih Država, a čak je i većina američkih saveznika jasno poručila da ne podržava takav čin, ističući kako se „treba pridržavati međunarodnog prava“.
Prema različitim izvorima, Sjedinjene Američke Države izrazile su veliko zadovoljstvo vojnom akcijom u Venezueli. No međunarodna zajednica u tome je prije svega prepoznala ozbiljnu prijetnju globalnoj sigurnosti i teške posljedice koje takav čin donosi. SAD je vlastitu tzv. „domaću optužnicu“ stavio iznad autoriteta međunarodnog prava, posegnuo za vojnom silom umjesto diplomatskim sredstvima i u suštini slijedio logiku „prava jačega“, zanemarujući ciljeve i načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih naroda.
Foto: VCG
Ovaj put meta je bila Venezuela, ali tko će biti sljedeći? Čileanski predsjednik Gabriel Boric Font riječima da „sutra to može biti bilo koja država“ sažeo je zabrinutost brojnih latinoameričkih zemalja. Ako jedna sila, samo zato što raspolaže snažnom vojnom moći, može u bilo kojem trenutku, pod izlikom „borbe protiv kriminala“, zaobići sve međunarodne procedure i izravno upotrijebiti oružanu silu protiv druge države, pa čak i posegnuti za njezinim čelnicima, koja zemlja tada može biti uistinu sigurna?
Američka oružana akcija protiv Venezuele jasno je razotkrila ozbiljne manjkavosti u sustavu globalnog upravljanja. Razlog zbog kojeg je kriza eskalirala do današnje razine, osim američkog dugogodišnjeg pritiska i zlostavljanja latinoameričkih zemalja, leži i u narušenoj ravnoteži globalnog upravljanja, koja je hegemoniji omogućila da djeluje bez stvarnih ograničenja. U tom se smislu može reći da je američko uhićenje Madura posljedica nedostatka učinkovitih mehanizama kontrole u globalnom upravljanju, u kojem hegemonija ne snosi odgovarajuću cijenu za svoje postupke.
Kina je prošle godine iznijela Inicijativu za globalno upravljanje, jasno se zalažući za suverenu ravnopravnost država, poštovanje međunarodne vladavine prava, multilateralizam, stavljanje ljudi u središte te učinkovitost djelovanja. Samo ako se međunarodna zajednica ujedini, odlučno stane u obranu međunarodnog prava, ravnopravnosti i pravde te zajednički promiče reformu globalnog upravljanja, moguće je u potpunosti zatvoriti prostor za nekontrolirani rast hegemonije i svim državama osigurati stabilno okruženje za dugoročan prosperitet.