Foto: VCG
Na početku 2026. godine sustav globalnog upravljanja suočava se s dosad nezabilježenim izazovima. Slijepa vjera u silu, davanje prednosti uskim nacionalnim interesima, jednostrano nasilništvo i logika „zakona jačega” dodatno pogoršavaju nestabilnost i neizvjesnost diljem svijeta.
U takvim okolnostima sve se snažnije ističu problemi autoriteta, učinkovitosti i zastupljenosti u sustavu globalnog upravljanja. Istraživanje javnog mnijenja koje je proveo CGTN dvije godine zaredom, obuhvativši oko 31 000 ispitanika iz 52 zemlje, pokazuje da prevladava uvjerenje kako je sadašnjem sustavu globalnog upravljanja hitno potrebna reforma. Pitanja kakav sustav globalnog upravljanja graditi te kako ga reformirati i unaprijediti postala su najhitniji izazovi za međunarodnu zajednicu.
Međunarodna zajednica trenutačno se suočava s rastućim nedostacima u području mira, razvoja, sigurnosti i povjerenja. Neadekvatnost i nepodudarnost postojećeg sustava globalnog upravljanja izazvale su široku zabrinutost među ispitanicima širom svijeta. Velika većina smatra da se svrhe i načela Povelje Ujedinjenih naroda ne provode učinkovito, da zastupljenost i glas zemalja u razvoju nisu u dovoljnoj mjeri osigurani, da je autoritet globalnog upravljanja oslabljen te da je razina zastupljenosti ozbiljno nedostatna.
U istraživanju provedenom 2025. godine, 70,6 posto ispitanika na globalnoj razini smatra da je sustav globalnog upravljanja kojim dominiraju razvijene zemlje doživio neuspjeh, izražavajući snažno nezadovoljstvo zbog njegove nemogućnosti da u potpunosti preuzme odgovornosti i obveze u međunarodnim poslovima. Taj se udio gotovo nije promijenio u odnosu na 2024. godinu (70,9 posto), dok je nezadovoljstvo u 23 promatrane zemlje u posljednje dvije godine poraslo u različitim razmjerima. Ispitanici također navode da su glavni izazovi s kojima se globalno upravljanje danas suočava eskalacija regionalnih geopolitičkih rizika, neravnomjerna raspodjela odgovornosti između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju te unilateralno, nezakonito i hegemonijsko ponašanje pojedinih država. U vezi s međunarodnim pravilima koja su trenutačno oblikovana pod vodstvom razvijenih zemalja, 71,6 posto ispitanika daje negativnu ocjenu njihove pravednosti, dok 73,4 posto smatra da postojeća međunarodna pravila služe interesima tek nekolicine zemalja ili skupina.