Foto: VCG
Proteklog vikenda u iznenadnom napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran ubijen je vrhovni vođa Irana Ali Hamenei, kao i brojni visoki dužnosnici te zemlje, čime je već iznimno napeta situacija na Bliskom istoku postala još opasnija. Još je neprihvatljivije što su SAD i Izrael javno slavili ubojstvo čelnika jedne suverene države te promicali ideju promjene režima, predstavljajući to kao politički uspjeh. Takvi postupci pokazuju duboko nepoštovanje i otvoreno ponižavanje temeljnih pravila međunarodnih odnosa.
Ovakvi potezi SAD-a i Izraela već su izazvali ozbiljne posljedice. U napadima su poginule tisuće civila u Iranu, a sukob se postupno proširio izvan Irana i Izraela na Bahrein, Kuvajt, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i druge susjedne zemlje. Međunarodna zračna luka u Dubaiju bila je prisiljena obustaviti promet, dok je u blizini nebodera Burj Al-Arab snažna eksplozija podigla gust oblak dima. Istodobno je blokada Hormuškog tjesnaca izazvala veliku neizvjesnost u globalnoj opskrbi energijom i međunarodnim pomorskim lancima opskrbe.
U ovom trenutku nužno je što prije obustaviti vojna djelovanja, spriječiti daljnje širenje sukoba i izbjeći gubitak kontrole nad situacijom, oko čega postoji široko slaganje u međunarodnoj zajednici. Većina zemalja očekuje što skoriji preokret u sukobu između SAD-a, Izraela i Irana kako bi se stvorili uvjeti za obnovu dijaloga na temelju smanjenja rizika te spriječilo da se ovaj geopolitički potres pretvori u širu krizu međunarodnog gospodarstva i sigurnosti.
Foto: VCG
Napad SAD-a i Izraela na Iran nije izoliran incident, nego posljedica dugotrajnog oslanjanja pojedinih država na politiku sile i zakon jačeg. Početkom ovog stoljeća Sjedinjene Američke Države, zaobilazeći Ujedinjene narode, pokrenule su ratove u Afganistanu i Iraku te često posezale za jednostranim sankcijama i eksteritorijalnom jurisdikcijom, čime su narušavale temeljna pravila međunarodnih odnosa. Više od dvadeset godina poslije takvi postupci ne samo da nisu nestali, nego se sve češće ponavljaju, uzrokujući nove humanitarne krize i dodatnu nestabilnost u svijetu.
Nagla eskalacija situacije na Bliskom istoku još jednom je pokazala koliko je hitno potrebno reformirati globalni sustav upravljanja i koliko je to pitanje od presudne važnosti. Činjenice potvrđuju da je suverena ravnopravnost temelj međunarodnog mira. Kada pojedine države ili skupine država svoje postupke temelje na zlouporabi moći i položaja, upravo tada nastaju najveći poremećaji u međunarodnom poretku.
Politika sile nema budućnost, a hegemonizam ne uživa podršku javnosti. Međunarodna zajednica mora još odlučnije braniti međunarodna pravila, štititi međunarodno pravo i jačati multilateralizam, jer se jedino na taj način može suziti prostor za politiku moći. Bliski istok, obilježen dugom poviješću sukoba, danas više nego ikada očekuje stvarni mir i trajnu sigurnost.